Studija “Dijagnoza tržišta rada u BiH” koju je realizovao Ekonomski institut Sarajevo potencirala je, osim nezaposlenosti i problem neaktivnosti stanovništva u BiH.
Naime, kada se govori o tržištu rada u BiH, uglavnom je rasprava koncentrisana na pitanje nezaposlenosti. Ona se može posmatrati s administrativnog stajališta – u odnos stavlja registrirane nezaposlene osobe (542.253) s radnom snagom 1,249.813 registrovanih zaposlenih i nezaposlenih osoba, prema stanju početkom maja 2015. Studija je rađena za Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite RS-a i Svjetsku banku.
Drugi način posmatranja je prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), koji govori o realnoj (anketnoj) nezaposlenosti. U BiH se jednom godišnje na bazi anketiranja oko 30 hiljada osoba nastoji utvrditi koliki broj osoba stvarno radi, pri čemu osoba može biti administrativno registrovana kao nezaposlena, a stvarno zaposlena. Realnom stopom nezaposlenosti, osim formalno registrovane, nastoji se obuhvatiti i neformalno zaposlene osobe koje ostvaruju određene prihode po osnovi rada, ali u sklopu radnog angažmana, ili nisu penziono i zdravstveno osigurane, rade “na crno” ili nisu u obavezi osigurati se, kao što su to, primjera radi, poljoprivrednici. S druge strane, prema podacima Agencije za statistiku koji su ažurirani u 2015. godini nakon popisa stanovništva, broj zaposlenih prema ugovoru o zapošljavanju u BiH, a koji rade puno radno vrijeme, iznosi 746.000, dok je zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom 55.000. Međutim, ostaje i dalje problem neaktivnosti stanovništva o kojem se u BiH nedovoljno govori – osobe su u radno sposobnoj dobi od 15 do 65 godina, a nisu zaposlene niti traže posao. Ukupan broj ovih osoba u 2014. godini je iznosio 1,465.000. Kada se na taj broj dodaju i stvarno nezaposlene osobe, 311.000 hiljada, dobije se da su dvije trećine osoba u radnoj dobi nezaposlene ili neaktivne.
Problem neaktivnosti posebno je izražen kada se računa stopa zaposlenosti u BiH – zaposleni kao postotak u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi. Prema Ekonomskom institutu Sarajevo, ova stopa iznosi 40 posto. Da bi BiH dostigla zemlje koje su u EU najniže rangirane – Grčka, Hrvatska, Španija, Italija, Mađarska, Bugarska, Rumunija i Slovačka, trebalo bi kreirati 300.000 novih radnih mjesta.