Edin Heco iz Zenice razvio je biznis koji je za mnoge neobičan. Zajedno sa suprugom i ocem uzgajaju kalifornijske gliste, čije đubrivo ili kako se to stučno naziva – humus, prodaju mušterijama koje im dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine, a koji njime obogaćuju zemljište za sijanje povrća ili sadnju nekih drugih kultura, piše bh. novinska agencija Patria.
Posao sa glistama, objašnjavaju ovi Zeničani, nije težak, ali je osjetljiv. Uostalom, kažu, kao i svaki posao sa životinjama. No, novac koji se može zaraditi uzgojem glista, tvrde, nije mali. Jedna vreća humusa od 30 kg košta deset KM, a vreća sa humusom i leglom glista košta 50 KM.
Potrebno je, objašnjavaju ovi susretljivi ljudi, odvojiti mjesto u bašti gdje će se gliste smjestiti. Potom im se daje kravlje đubrivo, ili đubrivo od neke druge životinje, koje one prerade u najkvalitetniji humus. Oni koji nemaju đubrivo, glistama mogu ponuditi bilo koji organski otpad: ostatke hrane, karton, travu, pa čak i toz od kafe koji ima je prava poslastica.
– Za kvalitetan humus uvijek ćete pronaći mušterije. Najčešće ga kupuju žene za cvijetnjak. Ali, humus kupuju i oni koji se bave uzgojem povrća – kaže Heco za Patriu. Dodaje da oni koji se bave uzgojem bilo koje vrste povrća, znaju da moraju imati i kvalitetnu podlogu.
– Takvi ne žale dati i po nekoliko stotina maraka za humus, jer znaju da će im se to desetorostuko vratiti – objašnjava on.
Ideju da krene u posao sa glistima, kaže Heco, dao mu je jedan kolega. Danas mu je zahvalan na tome. Iako posao još nije razvio u toj mjeri da bi mogao živjeti samo od njega, novac koji mu skoro svakodnevno „kapa“ od glista, nije nimalo zanemariv i dobro potpomogne njegov kućni budžet.
– Svakome bih preporučio da ima po jedno leglo kalifornijskih glisti u bašti. Ne morate humus proizvoditi za prodaju, ali svu hranu i drugi organski otpad koji proizvodi jedna porodica, možete dati glistama koje će one pretvoriti u humus kojeg možete koristiti za vrt. To je mnoge korisnije nego da se hrana baca u kontejner – poručuje Heco.