Oni koji unose premalo proteina najčešće pretjeruju sa ugljenim hidratima, a oni su ključni za osjećaj sitosti i dokazano najbolji način osiguravanja da se kilogrami ne vrate.
Udio proteina u zapadnjačkoj ishrani u poslednjih 60 godina drastično je pao, što je jedno od objašnjenja za epidemiju gojaznosti u zapadnim zemljama, tvrde naučnici sa australijskog Univerziteta Sidnej. Objašnjavaju da ljudi koji unose premalo proteina najčešće pretjeruju sa ugljenim hidratima, neprijateljima vitke linije.
Razlog za to je što ljudsko tijelo daje prednost proteinima pred ugljenim hidratima i masnoćama, a nakon unosa proteina čovek duže osjeća sitost. Tako svima koji žele smršati naučnici predlažu da umjesto brojanja kalorija posegnu za proteinima.
“Zbog toga su dijete poput Atkinsove, koja se temelji na bjelančevinama, vrlo uspješne, ali da bi takva ishrana bila zdrava za tijelo ne treba se oslanjati samo na proteine iz mesa, već i na one iz jaja, sireva i povrća” – rekao je voditelj studije, profesor David Raubenhajmer.
Dodaje da bi oko 20 posto dnevnog unosa kalorija svakako trebalo dolaziti iz proteina, što omogućava i održavanje vitkosti nakon dijete. Osim što su odličan izvor energije, proteini su nužni i za zdrav rast i obnovu telesnih tkiva, kao što su mišići, srce, unutrašnji organi i koža.
Dobri izvori proteina:
Piletina i ćuretina
Riba
Niskomasni sirevi poput mocarele
Junetina i teletina
Tofu
Pasulj
Jaja
Jogurt, mlijeko i sojino mlijeko
Orašasti plodovi, semenke i celovite žitarice