Iako svjetski stručnjaci najavljuju da će se u narednim decenijama smjenjivati sušni periodi i periodi s obilnim padavinama, srbijanski stručnjak prof. dr Mlađan Ćurić kaže da smo ušli u period zahlađenja koji će trajati nekoliko decenija, kao i da nas čeka puno kišnih i snježnih godina
U narednih nekoliko decenija Europu očekuju toplija, a suha ljeta, kao i šumski požari, što će sve zajedno imati loš uticaj na poljoprivredu. Možda će benefit od otopljavanja imati sjeverna Evropa, ali jug defiitivno neće. Očekujemo da posljedice klimatskih promjena, naročito porast temperature, budu štetne po ljude.
Ove riheči Andreja Ganopolskog, dobitnika medalje Milutin Milanković Europskog geofizičkog društva, izgovorene na skupu u SANU, trebalo bi da zabrinu sve nas, piše srbijanski Telegraf.
On tvrdi da su upravo ljudi ti koji imaju loš uticaj na klimu, kao i na posljedice koje su tako izazvane.
– Glavni uticaj čoveka na klimu predstavlja emisija ugljen-dioskida i to je suštinski počelo prije 100 godina, sa industrijalizacijom. Sad već imamo uticaj ugljen-dioksida veći za oko 40 odsto u poređenju sa periodom prije 100 godina. Ugljen-dioksid dugo ostaje u atmosferi. Naprimjer, kad bi ovog trenutka prestala njegova emisija, on bi ostao u atmosferi još hiljadama godina – poručuje Galanpolski.
Međutim, redovni profesor Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta prof. dr Mlađen Ćurić, jedan od najvećih stručnjaka s ovih prostora iz ove oblasti, smatra da situacija neće biti tako kataklizmatična kao što predviđaju svjetski stručnjaci.
On vjeruje da su mnogi “klimatski trendovi” zapravo samo propaganda koju diktira politika. Prema njegovim riječima, mnoge negativene prognoze prave se samo kako bi se državama prodao sistem za kontrolu klime, prenosi Telegraf.
Prema njegovim riječima, nemoguće je da u isto vrijeme imamo poplave i velike suše, kako se najavljuje. No, ni on ne predviđa sjajnu klimatsku situaciju – čekaju nas hladne godine s malo sunčanih dana.
– Zaista će da bude hladnije s puno kiša i snijega. Ova godina je izrazita po tome. Prije nekoliko godina je počeo jedan hladniji period i on će trajati nekoliko decenija – kaže prof. dr Ćurić.
On objašnjava da takve periode nisu neobične i da se u posljednjih 100 godina promijenilo nekoliko. Tako je od 1900. do 1940. zabilježen talas kad su temperature rasle, da bi od 1940. do 1970. uslijedio pad temperatura. Nakon tog perioda, sve do 2007, opet smo imali topli period, da bi na kraju nastupio ovaj hladniji.
Dakle, ušli smo u period kad će nam sve više trebati kišobrani, kabanice, čizme i topla odjeća. Ako vam kojim slučajem budu nedostajale one tropske vrućine, valjalo bi da znate da ih u narednih bar dvadesetak godina neće biti – bar ako je vjerovati ovim stručnjacima.