Poremećaji rada štitne (tireoidne) žlijezde, jedne od najvećih žlijezda u našem tijelu, sve su učestaliji i u svijetu od njih boluje čak dvije milijarde ljudi.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u grupi endokrinoloških bolesti bolesti štitne žlijezde su na visokom drugom mjestu, odmah nakon dijabetesa, piše B92.
Svaka deseta žena nakon 50. boluje od nepravilnog rada štitne žlijezde, ali zbog stresa su sve češće žrtve bolesti i muškarci. Hormoni koje proizvodi štitna žlijezda, smještena ispod Adamove jabučice, pomažu u regulisanju broja otkucaja srca, krvnog pritiska i tjelesne temperature, i u regulisanju brzine hemijskih reakcija, odnosno stope kojom se hrana pretvara u energiju. Upravo su zato hormoni tireoidne žlijezde od ključne važnosti za funkcionisanje svake ćelije u tijelu.
Najčešće bolesti štitne žlijezde su gušavost, pojačan rad žlijezde ili hipertireoza i oslabljena funkcija (hipotireoza), ali česte su i upale, kao i tumori. Na sreću, ako se otkrije na vrijeme, karcinom se u većini slučajeva lako liječi.
Bolesti koje dovode do pojačanog rada žlijezde obično izazivaju simptome kao što su uznemirenost, mršavljenje uprkos dobrom apetitu, nervoza, ubrzani rad srca, učestale stolice (prolivi), umor, opadanje kose, loš san, poremećaji menstrualnog ciklusa, problemi s plodnošću, opšti nemir i slično.
S druge strane, bolesti koje dovode do oslabljenog rada štitne (hipotireoze) vrlo su česte, ali nažalost, kasno se otkrivaju. One usporavaju metabolizam i, kada su jače izražene, dovode do gojenja, umora, povišenog nivoa masnoća u krvi (holesterol i trigliceridi), glavobolja, različite promene na koži, psihičke promene, fizičke i intelektualne usporenosti, osećaja hladnoće, problema s opadanjem kose, zatvora, poremećaja menstrualnog ciklusa, problema s plodnošću i slično.
Bolesti i poremećaji rada tireoidne žlijezde mogu se pojaviti u svakom životnom dobu, ali zloćudni tumori, kao i pojačani rad (hipertireoze), relativno se češće javljaju kod mladih, a oslabljen rad žlijezde češće se javlja kod starijih osoba.
Uz nasljedne faktore, stres i neke lijekove, faktor koji pospješuje razvoj bolesti štitne može da bude i neadekvatna ishrana. Namirnice poput kelja i kupusa, senfa, brokolija, kikirikija i proizvodi od soje ometaju apsorpciju joda i na nedjeljnom jelovniku ne bi trebalo da se nađu više od dva, tri puta.
Trebalo bi smanjiti i napitke koji sadrže kofein, i alkohol i pušenje, a obogatiti ishranu voćem, povrćem, ribom, integralnim žitaricama, mesom živine i mahunarkama, za dobro funkcionisanje štitne žlijezde jedite šargarepu, špinat, maslinovo ulje, sjemenke suncokreta, integralne žitarice, banane i riblje ulje.
Kod hipotireoze varenje pospješite povrćem, voćem, integralnim žitaricama i ostalim namirnicama bogatim vlaknima. Metaboličke procese poboljšati pijući najmanje osam čaša vode na dan, a pomoći će i 30-45 minuta fizičke aktivnosti dnevno.
Ako se ne otkrije na vrijeme, može izazvati srčanu insuficijenciju
Poremećaje u radu štitne žlijezde vrlo je važno otkriti na vrijeme jer prekomjerni rad iscrpljuje tjelesne organe i može izazvati srčanu slabost, dok usporen rad, hipotireoza, slabi otpornost tijela na infekcije.
Pregledajte se ispred ogledala pomoću nekoliko gutljaja
Napravite samopregled ispred ogledala. Zabacite glavu unazad, popijte malo vode i, dok gutate, posmatrajte da li se ispod Adamove jabučice i iznad ključne kosti javlja otok. Ako ga uočite, obratite se odmah ljekaru.
Nakon 35. na pregled krvi svakih pet godina
U sklopu prevencije bolesti štitne žlijezde, izbjegavajte ekstremna ponašanja u ishrani i stilu života i što brže rješavajte konfliktne, stresne situacije.
Okidači bolesti štitne žlijezde: Genetika, ishrana i stres
Ako je potreba za jodom u ishrani zadovoljena, najveći rizik razvoja bolesti i poremećaja rada štitne žlijezde nose naslejdni faktori. Ali, iako je u većini zemalja razvijenog svijeta jodiranjem kuhinjske soli potreba za jodom zadovoljena, još ima dijelova svijeta gdje to nije slučaj, pa su tamo i problemi s gušavošću izraženiji.
Faktori koji pospješuju bolesti štitne žlijezde mogu da budu i neadekvatna ishrana, uzimanje nekih lijekova, kao i stres kojem je savremeni čovjek sve više izložen.