Astronomsko društvo “Orion” će sutra u parku na Marindvoru u Sarajevu organizirati posmatranje ove astronomske pojave. Ujedno sutra, 20. marta, je takozvana proljećna ravnodnevnica – prvi dan proljeća.
Stanovnici Evrope, sjeverozapadne Afrike, sjevernog dijela Azije u petak će moći promatrati nesvakidašnju pojavu, pomračenje Sunca, a javno praćenje ove pojave bit će organizirano i u Sarajevu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Pojava djelimičnog ili potpunog pomračenja Sunca, kažu naučnici, nastaje zbog prolaska dijela Zemljine površi kroz polusjenku ili glavnu sjenku Mjeseca, koju daje Sunce.
“U BiH, 50 posto Sunčevog diska će biti zamračeno. Taj procenat se povećava prema sjeveru. Ova pojava se dešava minimalno dva puta godišnje, dok maksimalan broj pomračenja iznosi pet puta godišnje. Vremenski period između dva pomračenja vidljiv s istog područja je vrlo rijedak te se sljedeće veće pomračenje očekuje tek 2027. godine”, kazala je Ivana Kolorici, članica Astronomskog društva “Orion” u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
Početak pomračenja Sunca (kad je riječ o BiH) počinje sutra u devet sati i 35 minuta po lokalnom vremenu, a posljedni kontakt Mjesečevog diska sa Suncem je u 11 sati i 43 minute.
Sunce nikada ne treba direktno posmatrati
Iako mnogi ne žele da propuste ovaj fenomen, sunce nikada ne treba direktno posmatrati, upozoravaju stručnjaci.
– Veoma malo je potrebno da se vid trajno ošteti! U grupu nesigurnih načina posmatranja Sunca spadaju: rendgenski filmovi, na-garavljena stakla, CD/DVD,.. Dakle, nije dovoljno da nečim oslabimo sjaj Sunca jer ono zrači i u dijelovima spektra koje oko ne vidi a koje ovi “filteri” propuštaju – objašnjavaju stručnjaci.
Za direktno posmatranje Sunca koriste se posebni instrumenti i filteri. To su, kaže on, uglavnom specijalne folije koje su veoma skupe.
– Najskromniji način da se isprati pomračenje, ali i najbezbedniji je kamera obskura. Na jednom listu papira izbišimo rupice: iglom ili čačkalicom. To je projektor. Njega držimo u jednoj ruci, okrenuti leđima ili bokom Suncu (ne gledamo u Sunce!), a nasuprot projektoru, u njegovoj senci, postavimo beli papir. Trudimo se da na ovom ekranu uhvatimo likove Sunca koji prolaze kroz rupice na projektoru. Dobijeni likovi su tamni i mali, ali dovoljni da se isprati ova pojava – naročito tokom vrhunca kada će se videti kako je lik Sunca delimično prekriven Mjesecom – priča Simonović.
Oprez druge vrste preporučen je za subotu kada će Mjesečeva mena izazvati vrhunac plime.
Mjesec će u petak na trenutak potpuno sakriti Sunce što će se videti u polukrugu oko Grenlanda. To će biti 10. potpuno pomračenje Sunca u 21. vijeku i prvo u ovoj godini. Dogodiće se na dan proletne ravnodnevice, kada Sunce “prelazi” s južne na severnu hemisferu Zemlje.
U zoni širokoj oko 500, a dugačkoj 5.600 kilometara, od Severnog Atlantika do Severnog pola, Mesec će potpuno zakloniti Sunce na dva minuta i 46 sekundi.
Malo ljudi će imati mogućnost da vidi potpuno pomračenje Sunca jer se samo dva kopnena dijela Zemlje u toj zoni: Farska ostrva – danski subarktički arhipelag, gde će pomračenje biti u 10.41 sati, i norveški arhipelag Svalbard u 11.11. Jedino će u toj zoni moći da se vidi kako čitavo Sunce nakratko prekriva crni Mjesečev disk.
Drugdje u Evropi, u sjevernoj Africi i na jugozapadu Azije će biti vidljivo samo djelimično pomračenje. U Rejkjaviku, Sunce će biti zaklonjeno 97 odsto u 10.37 sati, u Edimburgu 93 odsto u 10.35, u Londonu 84 odsto u 10.30 i u Briselu oko 80 odsto u 10.34 sati.
Mjesec će u subotu biti najbliži Zemlji, te će izazvati veliku plimu, posebno u na obalama Atlantika, Kanala La Manš i Sjevernog mora.
Posljednje pomračenje Sunca koje se vidjelo sa teritorije Evrope bilo je u augustu 1999. godine.