Najmlađa milijarderka na svijetu bila je neobično dijete. Sa sedam je opsesivno skupljala insekte. Čitavu jednu bilježnicu napunila je nacrtima svojeg vremenskog stroja. Sa devet je, od korica do korica, pročitala “Moby Dicka”, a kao srednjoškolka je toliko uporno telefonom terorizirala Stanford da je na kraju voditelj ljetnog kursa popustio i dopustio joj da upiše tečaj mandarinskog jezika, samo da je se riješi. Bila je tek napunila petnaestu i trogodišnji program je uspješno završila – prije mature.
“Nisam bila normalna djevojčica, to je sigurno”, voli za sebe reći 31-godišnja Elizabeth Holmes, žena čija će tvrtka Theranos uskoro promijeniti svijet medicine.
Holmes se u međuvremenu nije mnogo promijenila. Sa sobom i dalje posvuda nosi nacrte vremenskog stroja, od kojeg očito još nije odustala. Veganka je i njeni se obroci uglavnom sastoje od krastavaca ili celera u prahu. Televiziju ne gleda i zapravo je uopće ne posjeduje. Ne izlazi na spojeve, a na godišnjem, kako se nedavno povjerila New Yorkeru, nije bila punih deset godina.
Njena tvrtka trenutačno vrijedi devet milijardi dolara i pljuska je u lice svima koji su Holmes 2004. odgovarali od napuštanja studija kemije kako bi osnovala svoj privatni biznis.
“Imaš super ideje, ali daj prvo diplomiraj”, između ostalih joj je rekao Channing Robertson, njezin mentor i ugledni kemičar koji je u to vrijeme bio dekan katedre inženjerstva na Stanfordu. “Zašto”, pitala ga je, “pa točno znam što želim raditi u životu?” Imala je samo 20 godina. Danas je zovu Steveom Jobsom moderne medicine, mirna je i staložena osoba koja živi spartanski i redovito se, bez iznimke, na poslu pojavljuje u crnoj dolčeviti i plave kose uredno složene u punđu. Theranos, čije je ime kombinacija riječi terapija i dijagnoza, osnovala je 2003. godine kao maleni startup za koji je novac posudila iz vlastitog fonda za školovanje. Roditelji su joj to dopustili, nisu uostalom imali izbora jer na predavanja koja su joj dotad plaćali ionako nije dolazila.
Motiv za osnivanje tvrtke bila su dva jednostavna pitanja: mogu li krvne pretrage biti jednostavnije, brže i jeftinije od postojećih? I, naravno, ako je ikako moguće, da se vađenje krvi obavlja bez zabijanja velikih igala u ruku, što je noćna mora svim ženama u njenoj obitelji. To i izraz flebotomija, što je medicinski termin za puštanje krvi iz vene. Kada je shvatila da je odgovor na njena pitanja potvrdan, razvila je biznis koji već sada mijenja jednu od najčešćih pretraga današnjice. Vrlo brzo svaki će Amerikanac moći ušetati u jednu od brojnih Walgreens ljekarni u zemlji i za deset puta manju cijenu, iz samo nekoliko kapi krvi, iz primjerice palca, brzo moći doznati ima li dijabetes, spolnu bolest ili čak i rak.
Testiranje krvi unosna je industrija. U SAD-u se uglavnom obavlja u dva laboratorija, Quest i LCA, koji samo na tim pretragama godišnje okreću blizu 75 miljardi dolara. Holmes pak ima računicu kojom bi im većinu tog profita izbila iz džepova. Njeni testovi su i do 90 posto jeftiniji nego što to propisuje Medicare, američki sustav zdravstvenog osiguranja. Već sada test na kolesterol u krvi u Walgreensu, umjesto standardnih 50, stoji samo 2,99 dolara.
Stoga, kako su to primijetili u Wiredu, Theranosu nije problem cijene javno objaviti na svojoj web stranici, što je nešto što nitko u toj branši ne radi. Određivanje krvne grupe: 2,05 dolara, analiza razine željeza 4,45 dolara… Da svi Amerikanci po ovim cijenama vade krv, Medicare bi u deset godina uštedio 98 milijardi dolara. Godišnje se samo u SAD-u, naime, izvede jedna milijarda krvnih pretraga. Holmes rezultate za svaki od njih može dobiti za samo četiri sata.
Theranos je lani u prosincu imao jedva 40 centara u Walgreensu, uskoro će ih imati tisuću. Sve što mušteriji treba su osobna iskaznica, kartica zdravstvenog osiguranja i liječnička uputnica. I nešto sitniša. “Želim vađenje krvi pretvoriti u predivno iskustvo”, redovito na svojim predavanjima naglašava Elizabeth Holmes i kad na to podignu obrve u publici, poentira glavnim motom Theranosa: želimo svijet u kojem se nitko neće žaliti što nije ranije saznao od čega boluje. Svijet u kojem se nitko neće morati oprostiti od života prerano.
“Zamislite test za plodnost koji u pravilu stoji 2000 dolara i mnoge Amerikanke si ga ne mogu priuštiti. Naš će stajati 35 dolara. Žene će brže doznati rezultat i izbaciti stres iz jednadžbe začeća”, objašnjava Holmes.
Ovo je vrsta izjava koje su joj ubrzo donijele pažnju poslovnog svijeta. U ovom trenutku zapošljava 700 ljudi i upravlja tvornicom koja se prostire na 24 tisuće kvadrata. Forbes i Fortune proglasili su je najmlađom milijarderkom na svijetu koja je kapital stekla sama. U upravi njezine tvrtke danas redom sjede ljudi koji su obnašali dužnosti u bivšim američkim vladama, primjerice Henry Kissinger i William H. Foege, bivši šef američkog CDC-a (Centra za kontrolu bolesti). Jedan od prominentnijih investitora koji su joj dosad dali oko 400 milijuna dolara je i Larry Ellison, osnivač Oraclea. Podržava ju i ravnatelj bolnice u Clevelandu, prve bolnice u kojoj bi Theranos mogao nuditi svoju uslugu. “Ovo je kompanija koja će promijeniti način na koji se bavimo medicinom”, objasnio je dr. Delos M. Cosgrove koji je na suradnju odmah pristao.
Uspjeh ipak nije došao bez kontroverzi. Theranos se 2013. našao na udaru jer je punih deset godina vladala velika tajnovitost oko opreme za analizu krvi koju su razvijali. Holmes, recimo, nije imala praksu objavljivati znanstvene članke o svojim strojevima u stručnim magazinima, te nije željela atestirati rezultate provedenih pretraga. “Oko 93 posto pogrešaka prilikom analize krvi napravi čovjek. Mi smo točniji upravo zato što sve odrađujemo automatski, strojno”, kaže.
U FDA-u su je između ostalog optužili i za konzumerizam. “Elizabeth Holmes uspoređuju sa Steveom Jobsom, dijelom i zbog tajnovitosti prije lansiranja novoga proizvoda. Ali Jobs je proizvodio iPhone, a zdravstvena pretraga nije proizvod poput smartphonea, on mora biti atestiran i pružiti točne informacije koje su dostupne svima”, tvrdili su u Agenciji. Holmes je samo odmahnula rukom. “Ne postoji kompanija kao naša, mi radimo nešto potpuno novo i revolucionarno i samo se želimo zaštititi od konkurencije”, pojasnila je.
U tajnovitosti i leži velik dio uspjeha. Dok laboratoriji poput Questa pretrage provode na opremi koju su kupili od, primjerice, Siemensa ili Rochea, inženjeri Theranosa su sve aparate osmislili sami. Pravi se pomak dogodio kad se u jednostavan proces od pet koraka uz biologiju i kemiju uplela i informatika. Holmes je zamislila pet jednostavnih koraka: izvaditi krv bez uboda igle. Dijagnosticirati je iz samo nekoliko kapi. Automatizirati pretragu da se izbjegne ljudski faktor pogreške i dobiti rezultat što brže. I biti što jefitniji.
A sofveraši su joj omogućili da svime time rukovodi kompjuterski program. Stoga u Theranosu trenutačno dominatni način vađenja krvi u Americi nazivaju zastarjelom tehnologijom iz 1940-ih. Theranos je trenutačno mali igrač. Samo u Questu godišnje se provede oko 600 milijuna analiza krvi, a u Theranosu manje od milijun. Stoga i šefovi Questa i drugog velikog igrača na američkom tržištu LCA-a, tvrde da Elizabeth Holmes manipulira podacima. “Ne mislimo da je strah od igle toliko velik da ljudi zbog toga izbjegavaju pretrage u tako velikim brojkama kao što ona tvrdi”, kažu u Questu i propitkuju metodu vađenja krvi iz prsta bockanjem umjesto iglom iz vene.
Za njih, jedina pouzdana metoda je vađenje venske krvi. U protivnom uzorak može biti kontaminiran oštećenim tkivom ili puknutom kapilarom. S druge strane, Theranos je certificirao laboratorije u 48 od 50 saveznih država u Americi. I može samo rasti. “Često me pitaju kako točno mislim spašavati živote? Moja tvrtka je razvila alate za liječnike kojima mogu motriti trendove vrijednosti u krvi svojih pacijenata. To je kao film. Ako mi pokažete jedan kadar neću vam moći reći što se dalje događa. Ali, ako ih znam više, onda ću znati kamo ide radnja. Isto je sa zdravstvenim stanjem svakog ljudskog bića. Želimo pratiti trendove, a ne samo trenutno stanje”, govori Elizabeth Holmes koja ne odustaje od svojeg sna – da se iz krvi može predvidjeti hoće li netko imati rak.
“Neopisivo me ljuti kad ljudi govore da vaga pokazuje jesmo li zdravi. Ono što me uzbuđuje jest kad utjecaj vašeg životnog stila počnete uočavati u svojoj krvi. Tek tada ćemo razumjeti svoja tijela i početi mijenjati svoje živote”, zaključuje.
U međuvremenu je završila na Timeovoj listi sto najmoćnjih ljudi na svijetu. Sam Henry Kissinger, bivši državni tajnik, za nju tvrdi da je mogla uspjeti samo u Americi. “Ona ima viziju da zdravstvo približi običnom čovjeku, jer zdravstvena zaštita je osnovno ljudsko pravo. Kad sam je upoznao, ta vizija mi je zvučala kao studentski san. Rekao sam joj da će završiti na dva načina: ili će potpuno propasti ili će ostvariti nemjerljiv uspjeh”, zabilježio je Kissinger svoj dojam o njoj. Opisuje je kao nadrealnu osobu, lijepu i željezne volje. “Drugi će procijeniti tehnološku vrijednost njezine kompanije. Ali sociološke implikacije njezine vizije su goleme”, zaključio je.
A važan prvi korak dogodio se u Arizoni početkom travnja. Guverner Doug Ducey potpisao je zakon kojim dozvoljava stanovnicima Arizone da naručuju krvne pretrage direktno u Theranosu bez liječničke uputnice. Dosad su pacijenti imali pravo na određen broj subvencioniranih pretraga, a sada ih mogu naručivati koliko god i od koga god žele. S obzirom da su laboratoriji Theranosa znatno jeftiniji, ne treba pogađati tko će najviše profitirati. “Često govorim kako je SAD zemlja u kojoj ljudi mogu legalno kupovati oružje i ubijati se. A pravo na pristup vlastitim zdravstvenim informacijama smatra se potencijalno opasnim”, zaključuje Elizabeth Holmes.