Potpuni razvoj umjetne inteligencije bi mogao značiti kraj ljudske rase,” upozorava Stephen Hawking. Elon Musk se plaši da bi razvoj umjetne inteligencije (AI) mogao biti najveća prijetnja čovječanstvu. Bill Gates podsjeća da se ovoga trebamo paziti, piše the Economist.
Strah da će mašine koje su stvorili ljudi postati njihovi gospodari, ili njihovi egzekutori, teško da je nova. No kada to kažu ugledni kozmolog, poduzetnik iz Silikonske doline te osnivač Microsofta, ovo treba shvatiti ozbiljno.
Sa superkompjuterima u svačijem džepu i robotima koji su na svakom bojnom polju, odbacivati ih kao naučnu fantastiku sada već postaje neprimjereno. Pitanje je samo kako se brinuti mudro.
Kopija neurona
Prvi korak je razumjeti šta računari mogu i šta će biti u stanju u budućnosti. Zahvaljujući uspjehu u procesuiranju električne energije i sve obiljem digitalnih informacija, AI je doživjela procvat.
Današnji “sistemi za učenje” koji oponašaju neurone iz ljudskog mozga i koji savladavaju veliku količinu informacija, mogu da osposobe sami sebe da izvršavaju određene zadatke, od prepoznavanja obrazaca do prevoda, skoro jednako kao i ljudi.
Kao posljedica ovoga, stvari koje su nekada bile rezervisane za ljudski um, od interpretacije slika do igranja video igrice Frogger, sada mogu i kompjuterski programi.
DeepFace, algoritam koji je plasirao Facebook 2014, može da u 97% slučajeva prepozna individualno ljudsko lice na slikama.
Ono što je ključno jeste da je ovaj kapacitet ograničen i specifičan. Današnja AI proizvodi sličnost sa inteligencijom kroz grubo procesuiranje brojeva i podataka, bez velikog interesa ili razumijevanja šta ljudskom umu daje autonomiju, interese i želje.
Šah i medicina
Računari još uvijek nemaju nešto što bi im dalo barem i fluidnu sposobnost da intervenišu, procjenjuju i odlučuju, a što se u najširem smislu dovodi u vezu sa konvencionalnim ljudskim bićima.
Ipak, AI je već dovoljno moćna da napravi dramatične izmjene za ljudski život. Ona je već u stanju da ljudskim aktivnostima da nadogradnju. Sjetite se šaha, koji računari igraju danas bolje od bilo kojeg živog čovjeka. Najbolji igrači šaha na svijetu nisu ljudi, već mašine koje šahovski velemajstor Gary Kasparov naziva “centaurima”.
Također, uz podršku mašina, ljekari će biti u stanju da lociraju kancere na medicinskim snimcima; algoritmi za govorne funkcije na komjuterima će dovesti internet u zemlje gdje je veliki broj ljudi nepismen, a digitalni asistenti će biti veoma korisni u posvaci hipoteza za različita istraživanja.
Ipak, gledano i kratkoročno, nisu sve posljedice pozitivne. Uzmite samo u obzir, moć koju AI donosi državnoj sigurnosti, kako u autokracijama tako i u demokracijama.
Super-nadzor
Mogućnost da se prate bilioni razgovora i da se izdvoji svaki građanin ponaosob iz te mase preko glasa ili lica, velika je prijetnja za ljudsku slobodu.
No nadzor i zamjena ljudske radne snage računarima nije ono što zabrinjava Hawkinga, Muska i Gatesa a što ujedno inspiriše i čitav niz futurističkih AI filmova iz Hollywooda.
Ono što njih brine je dalja i apokaliptičnija budućnost: korištenje antropomorfnih mašina sa superljudskim kognitivnim kapacitetima i interesima koji su u konfliktu sa homo sapiensom.
Takva je vrsta AI još uvijek možda još daleko i možda nemoguća, jer je vrlo kompleksno razumjeti kako funkcionira ljudski um i kako on može umjetno da se napravi.
No čovječanstvo treba ipak AI da se razvije, baš kao što vojske trebaju nadzor od strane civila, i kao što ekonomska tržišta nadgledaju i kao što birokracija mora biti transparentna.
Na isti način i AI treba da bude otvorena za kritiku.
Njeni dizajneri naprosto ne mogu da predvide sve posljedice, i zbog toga treba da tu postoji prekidač.