Izgleda da je „zlatna groznica“ u Tarčinu bila kratkog vijeka. Posljednjih nekoliko dana mještani su uzaludno tragali za plemenitim metalom koji je navodno pronađen tokom kopanja tunela na poddionici koridora 5C Lepenica – Suhodol. Nakon što su sakupljači željeza pronašli „svjetlucavi kamen“ kojeg su radnici bacali tokom kopanja tunela, „zlato“ je poslato na analizu i utvrđeno je da se radi o mineralu pirit.
Ovaj mineral se zbog metalnog sjaja i mesingano žute boje naziva i lažno zlato. Pirit je najčešći sulfidni mineral. Dolazi najčešće u kristalima oblika kocke i oktaedra i nema nikakvu tržišnu vrijednost.
Sličan primjer, samo sa drugim epilogom desio se u februaru ove godine kada je Branko Tadić u selu Stigova, kod Bosanske Dubice pronašao grumen zlata pored kuće u kojoj živi. Tadić je zlato pronašao u rijeci Stigovi, a da je riječ o ovom plemenitom metalu potvrdili su i zlatari iz Banja Luke.
Da je „zlatna groznica“ uvijek aktuelna potvrđuju i stručnjaci za trgovinu zlatom koji prognoziraju da će cijena zlata i dalje rasti i da će naprosto “eksplodirati“, a prema njihovim procjenama, krajem ove godine jedna unca zlata na svjetskim berzama prodavat će se po cijeni od oko 2500 dolara.
Biznis sa zlatom se u posljednje vrijeme u BiH vraća na velika vrata, stoga je povećan izvoz zlata iz BiH, ali i otkup ovog plemenitog metala. Izvoz zlata iz BiH u prošloj godini porastao je za oko 400 posto u poređenju s 2011. godinom, a u tekućoj 2013. godini očekuje se još snažniji rast od oko 600 posto!
U januaru i februaru ove godine izvoz zlata premašio je 2,1 milion KM, što je ravno četiri puta više od vrijednosti izvezenog zlata u cijeloj 2010. godini, dok je u istom razdoblju u zemlju uvezeno zlata u vrijednosti 342.000 KM, potvrđeno nam je u Upravi za indirektno oporezivanje. Podaci koje smo dobili od UNO BiH, kažu da je tokom prošle godine izvezeno 7,3 miliona KM zlata, dok je taj izvoz u 2010. godini bio 580.000 KM.
Međutim, zlatari ističu kako država uopće ne štiti domaću proizvodnju, te zlatarima nije omogućila ni osnovno, a to je legalna kupovina repromaterijala.Treba istaći da komercijalne banke u BiH ne prodaju zlato, pa ostaje mogućnost kupovine putem interneta ili od fizičkih lica. U Bosni i Hercegovini zakonskom regulativom nije predviđeno uređenje tržišta za trgovanje investicijskim zlatom kao što je to slučaj s trgovinom novcem i vrijednosnim papirima.
„Otkup zlata u BiH nažalost, (za razliku od drugih zemalja u okruženju i zemljama Evropske unije, koje imaju institute, banke ili druge ustanove za prodaju plemenitih metala) ne postoji. Svi zlatari u BiH otkupljuju zlato isključivo od fizičkih lica, koje se okvirno mjeri po berzovnoj cijeni. U zemljama okruženja je situacija potpuno drugačija. Tamo zlatari sa bankovnog računa legalno kupuju zlato u tako ga legalno unesete kao i svaki drugi repromaterijal u svoju radnju. Mi smo se više puta obraćali Centralnoj banci kao ‘Udruženje zanatlija’ i željeli smo razgovarati o ovom problemu, međutim nikad se niko nije zvanično oglasio. Nigdje u BiH ne možete otići u banku ili Zavod za mjeriteljstvo ili u neku drugu zvaničnu ustanovu i da kupite ovaj plemeniti metal“ –– ističe zlatar Sofić za portal Source.ba.
Zlatari nam kažu da prilIkom otkupa ovog plemenitog metala ( osam karata) od građana naplaćuju 18 KM za gram. Zlatari 14- karatno zlato (koje se najviše otkupljuje) plaćaju 38 KM, a najskuplje je od 24 karata (ali se rijetko otkupljuje) i njegova cijena iznosi od 40 – 50 KM. Treba naglasiti da se otkup uvijek radi 10 – 15 posto niže od berzovne cijene zlata, jer se uvijek otkupljuje zlato lošijeg kvaliteta.
S druge strane imate i veliki broj firmi koje se bave otkupom zlata, naročito iz Hrvatske. Sudeći prema riječima zlatara, otkup zlata u BiH potpuno je van kontrole države i uopšte nije poznato u čijoj nadležnosti je ta kontrola, policije, Tržišne inspekcije, Zavoda za mjeriteljstvo BiH ili neke druge institucije?!
Srbija je recimo ovaj problem regulisala tako što otkup zlata mogu vršiti radnje koje su registrovane, koje prodaju i izrađuju nakit od zlata. Na taj su način zaštićeni domaći zlatari.
Bosna i Hercegovina ima dvije tone zlata
Prema posljednjim podacima Svjetskog centra za zlato, koji svakodnevno prati stanje zlatnih rezervi svih svjetskih zemalja, BiH čuva oko dvije tone zlatnih poluga, od kojih je nešto više od tone dobijeno na osnovu sukcesije bivših jugoslovenskih republika, dok je nešto manje od tone kupljeno u februaru prošle godine. U finansijskom izvještaju Centralne banke navodi se da CB BiH drži monetarno zlato na računu u banci u Švicarskoj, u Baselu.Vrijednost monetarnog zlata na kraju prošle godine iznosila je 158,9 miliona maraka, što predstavlja 64.000 unci zlata po vrijednosti od 2.484 KM po unci. Godinu ranije, vrijednost monetarnog zlata bila je 151,2 milion KM. Inače, ukupne devizne rezerve BiH teške su 5,89 milijardi maraka, a zakonom o Centralnoj banci BiH vrijednost rezervi u zlatu ograničena je na maksimalnih pet posto u odnosu na ukupne rezerve, dok 95 posto čini evropska valuta, jer je BiH jedna od rijetkih zemalja koja je svoju monetarnu stabilnost vezala isključivo za evro, kao rezervnu valutu.
Neki stručnjaci vjeruju da bi Centralna banka BiH mogla da profitira od prodaje zlata, pogotovo što cijena ovog dragocjenog metala bilježi rast. Sjetimo se samo 2002. godine kada je odluka Vijeća ministara BiH o prodaji zlata dobivenog u procesu sukcesije bivše SFRJ izazvala pometnju u Parlamentu BiH. Odlukom, koju je potpisao tadašnji predsjednik Vijeća Zlatko Lagumdžija, BiH je posredstvom Centralne banke pred kraj 2001. godine na berzama u Londonu i New Yorku prodala 195 miliona unci zlata. Zanimljivo je i to da je zlato prodano prije prihvaćanja Zakona o sukcesiji. Bosanskohercegovačko zlato je prodano po 273 dolara po unci, što znači da je BiH za zlato dobila 53,5 miliona dolara. U međuvremenu, cijena zlata na svjetskom tržištu dostigla je cijenu 300 dolara po unci. Tako je Bosna i Hercegovina prodajom zlata izgubila više od pet miliona dolara.
Ekonomski analitičar Muris Čičić za naš portal ističe da treba paziti da nam se ne ponovi ta situacija iz 2002. godine, te da ne treba podcjenjivati rizik.
„Ustavni zadatak Centralne banke BiH je da održava devizne rezerve, a te rezerve mogu da se održavaju i u zlatu. Pošto se radi o berzovnom proizvodu, on podliježe fluktoaciji. Ko će garantovati da cijene zlata neće pasti, iako stručnjaci predviđaju rast cijena zlata. Mislim da se Centralna banka ne bi trebala upuštati u rizične transakcije, jer je njen zadatak da zadržava deviznu likvidnost Bosne i Hercegovine“ – kaže za naš portal ekonomski analitičar, Muris Čičić.
Inače, naša zemlja se nalazi na 93. mjestu kada su u pitanju zlatne rezerve. U regionu najviše zlata ima Srbija sa 14,8 tona, Slovenija ima 3 tone, dok Hrvatska nema zlatne rezerve jer ih je prodala još prije 12 godina.
(Source)