Švedska je voljna da zapošljava i radnike iz zemalja koje nisu članice EU, a sve što je dovoljno jeste pasoš i dogovor sa poslodavcem. Posao se nalazi putem direktnog kontakta sa poslodavcem u ovoj zemlji ili pomoću oglasa na internetu.
Švedska je voljna da zapošljava i radnike iz zemalja koje nisu članice EU, a sve što je dovoljno jeste pasoš i dogovor sa poslodavcem. Posao se nalazi putem direktnog kontakta sa poslodavcem u ovoj zemlji ili pomoću oglasa na internetu.
– Sistem iseljeničkih viza u Švedsku ne postoji. Dovoljno je da jedan član porodice nađe posao i to je uslov da u Švedsku ode cijela porodica, izjavila je za portal “24sata.rs” Marija Danić iz srbijanskog odjeljenja za migracije u Švedskoj ambasadi.
Za odlazak u ovu zemlju potreban je samo pasoš, a ostali uslovi, poput plate i radne dozvole, se dogovaraju sa poslodavcem. Zainteresovani mogu da nađu posao preko sajta: ec.europa.eu/eures gdje je poslodavac obavezan da oglasi radno mjesto.
Posao je moguće naći i pomoću poznanika i rodbine koji već rade u Švedskoj. Poznavanje jezika nije obavezno za sve struke, posebno ako se radi o zanatima, ali je poznavanje engleskog prednost.
Za poslove koji zahtijevaju diplomu fakulteta, poput ljekara, potrebni su znanje jezika i nostrifikacija diplome i ona otprilike traje oko pola godine u prosjeku.
Gotovo slično je i u Norveškoj, gdje je prosječno radno vrijeme oko 7,5 sati dnevno, ali je uz nadoknadu moguće raditi i prekovremeno. Plata se dobija jednom mjesečno, a godišnje ima 30 dana odmora.
Građani koji žele da rade u Njemačkoj takođe moraju sami da nađu firmu koja će ih zaposliti – prelistavanjem štampe i kontaktiranjem agencija za zapošljavanje, kao i preko sajta: jobboerse.arbeitsagentur.de.
Prednost imaju oni koji tečno govore njemački jezik. Prosječna neto plata u toj zemlji iznosi oko 2.000 eura. Troškove eventualnog ljekarskog pregleda i prevoza najčešće snosi vlasnik firme.
Život u ovim zemljama, inače, je skup. U Norveškoj i Švedskoj skuplji je i do 20 posto u prosjeku nego u Njemačkoj.
– Za kiriju, komunalije, prevoz i hranu odlazi oko 40 posto zarade. Prosječna stanarina je oko 600 eura, a garsonjera se može naći i za 400. Građevinski radnik može da zaradi oko 2.500, koliko i nastavnik, dok stomatolog zaradi i duplo više. Najbolje je ako stan i troškove dijeli troje ljudi, priča za “24sata.rs” J. Simonović koja u Švedskoj radi na održanju zgrade.
Deficitarna zanimanja (Njemačka)
IT stručnjaci
Mašinski inženjeri
Elektroničar
Električari
Elektroinstalater
Vodoinstalateri
Ljekari
Medicinske sestre
Negovatelj starijih osoba
Negovatelj bolesne djece
Deficitarna zanimanja (Švedska)
Medicinske sestre i ljekari
Stomatolozi
Knjigovođe
Kuhari
Pekari
Moleri
Građevinski tehničari i inženjeri
Elektroinženjeri
IT sektor
Deficitarna zanimanja (Norveška)
IT stručnjaci
Kuhari
Pekari
Građevinski tehničari i inženjeri
Medicinske sestre i ljekari