Da su naše turističke atrakcije sve jači magnet za posjetioce iz svih dijelova svijeta, pokazuju i podaci prema kojim smo od januara do jula privukli 28 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, a oni su, pritom, ostvarili oko 30 odsto više noćenja.
Konkretno, prema informacijama Agencije za statistiku BiH, za sedam mjeseci ostvareno je 572.037 posjeta, odnosno 1.182.652 noćenja.
“Broj noćenja domaćih turista viši je za 21,7 odsto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 34,5 odsto u odnosu na isti period 2014. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 34,7 odsto i 65,3 odsto stranih turista”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Ohrabruje svakako i podatak da nas posjećuju i ovdje se oduševljavaju turisti iz država čiji su potrošači istančanih ukusa, pa smo, tako, ugostili posjetioce i iz Finske, Holandije, Francuske, Norveške, Švajcarske, Švedske, Kanade, SAD, te Australije.
Asja Hadžiefendić-Mešić, portparol Turističkog udruženja BiH, navodi da smo i lani, uprkos poplavama, imali veće prihode u odnosu na godinu ranije, tako da je nastavak ovakvog pozitivnog trenda i te kako bitan.
Više je faktora, navodi ona, uticalo na širenje pozitivne priče o BiH.
“Imamo veliko interesovanje stranih medija za naše destinacije, i oni su zadovoljni kada dođu. Mi smo jedina zemlja u okruženju koja ne finansira dolazak stranih novinara i, uprkos tome, imamo izuzetno pozitivne napise u medijima”, naglašava Hadžiefendić-Mešićeva.
Ona to argumentuje najnovijim primjerom, odnosno tekstom koji je prije nekoliko dana izašao u listu “New York Times”, a koji je objavio veliki i veoma lijep članak o Sarajevu.
“Ja u principu shvatam, ma koji grad se promoviše, da je to promocija BiH, odnosno da je riječ o promociji cijele države. Turisti dođu u jedan i posjete i druge gradove”, navodi Hadžiefendić-Mešićeva.
Ističe da turiste uglavnom privlači kulturno-istorijsko nasljeđe, ali i naši drugi “aduti”, kao što su izuzetno očuvana priroda, a u posljednje dvije do tri godine, kako je navela, u prvi plan dolazi i gastronomija.
A, kada je riječ o gastronomiji, hvali je i Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, koji ističe da nema nigdje u svijetu da se jede jeftinije, a kvalitetnije.
“Evo, na Baščaršiji u Sarajevu za pet evra turista može da se najede, popije pivo i pojede desert. To nema nigdje u svijetu. Ponuda je jeftina, a na sreću, vraćamo se izvornoj hrani, i turisti baš žele da probaju tradicionalnu hranu u zemlji u kojoj borave”, naglasio je Hadžić.
Marija Knežević, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta za poslovne studije Banjaluka, ocjenjuje da pokazatelji o rastu broja dolazaka i noćenja turista ukazuju da turizam postaje generator razvoja RS i BiH.
Definitivno su ovo, dodala je Kneževićeva, podaci koji ohrabruju i govore da idemo u smjeru savremenih turističkih tendencija na globalnom planu i da smještajem pratimo interesovanja turista.
“Za BiH je važno da se turizam gleda šire, a ne na nivou entiteta, već da se prevaziđu granice i razlike. Razlike su za turizam ključne – turiste interesuju turističke destinacije, a ne države, gradovi, politika i slično”, ocijenila je Kneževićeva.