Građani Bosne i Hercegvine najviše vjeruju medijima (80 posto), slijede vjerske zajednice i nevladin sektor, dok najmanje vjeruju politčarima (19 posto) i političkim strankama (24 posto), pokazalo je istraživanje javnog mnjenja o medijskim slobodama u BiH, koje je provelo Udruženje/Udruga BH novinari i Fonadacija Friedrich Ebert.
Istraživanje je provedeno tokom mjeseca aprila 2013. na uzorku od 500 ispitanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovne.
“To što nam građani vjeruju istovremeno je na jedan način i poziv na pritiske i ukazuje moćnicima da je ipak jedna snaga u medijima”, ocijenila je Milkica Milojević, predsjednica Udruženja/Udruge BH novinari.
Istakla je da visok procenat ispitanika koji vjeruju medijima pokazuje i da u ovoj profesiji postoje profesionalci, koji se uprkos svemu bore za prave vrijednosti, ali istovremeno govori i o stanju u društvu.
Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode štampe, predstavnici Udruženja/ Udruge BH novinari su na pres-konferenciji u Banjoj Luci iznijeli i podatak da je u odnosu na prethodnu godinu poraslo povjerenje u vjerske zajednice (za 10 posto), ali je palo prema nevladinom sektoru (za pet posto), međunarodnoj zajednici, insitucijama vlasti…
Generalna tajnica Udruženja/Udruge BH novinari Borka Rudić ističe da je istovremeno anketa pokazala da većina ispitanika smatra kako je sloboda medija u Federaciji BiH i RS-u malo ili gotovo nikako prisutna (81,6 posto).
U odnosu na ranije godine nema značajnijih promjena u stavovima građana Federacije BiH, ali u RS-u veći broj stanovnika smatra kako je manja sloboda medija – 78,1 posto, naspram 73 posto u 2012.
Zanimljivo je i da je nastavljen trend nezadovoljstva ispitanika iz jednog entiteta radom medija u drugom entitetu.
Istraživanje je pokazalo i da je politička ovisnost osnovna prepreka slobodnim medijima (56,9 posto), zatim finansijska ovisnost (42,2 posto), a treća je nedovoljna profesionalnost novinara i to je kao stav u porastu u FBiH.
Anketirani ispitanci smatraju i da mediji nisu neovisni i na njih najveći utjecaj imaju političari i političke stranke (66 posto), prisutan je i rast utjecaja poslovnih ljudi i vlasnika medija (8,6 posto na 8,8 posto), a smanjuje se utjecaj OHR-a i međunarodne zajednice.
U Federaciji se bilježi i blagi pad političkog utjecaja, a u RS-u blagi porast, pokazalo je istraživanje.
Političare i političke stranke ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda, a ispitanici smatraju da poslovni ljudi krše prava novinara u RS-u puno više nego u Federaciji.
Iako su napadi na novinare neprihvatljivi, ipak svaki peti ispitanik opravdava takve postupke i to je blagi porast u odnosu na 2012.?!
Pokazalo se i da izborom tema mediji ne pokrivaju dovoljno interese građana (17,3 posto je zadovoljno) te da se nastavlja trend loše odabranih tema od 2009. do 2013. U Federaciju je veće nezadovoljstvo odabirom tema o kojima se izvještava, dok je trend loše odabranih tema u RS-u donekle zaustavljen (23 posto nezadovoljnih u 2012. i 2013.).
Ipak, Rudić ističe da se mediji previše bave dnevnim protokolom predstavnika vlasti i susretima političara.
Četiri su top teme koje žele građani i to socijalne i ekonomske i one koje se tiču svakodnevnog života, kao i o one koje se odnose na kriminal i korupciju, pri čemu su naglašeniji zahtjevi građana RS-a da u medijima bude više tema o kriminalu i korupciji.
Televizija je i dalje dominantan medij u BiH, svaki četvrti ispitanik se najkvalitetnije informira putem interneta, utjecaj dnevnih novina i radija je potcijenjen, a gotovo 50 posto ispitanika u oba entiteta ocjenjuju internet kao iznimno važan izvor informacija.
Rudić ističe da kvantitet izvora informacija ne prati kvalitet.
“Naime, 32 posto ispitanika se ne osjeća kvalitetnije informisanim unatoč povećanju broja internet portala i javno dostupnih sadržaja. Previše je sličnih informacija. Na web portalima se prenose vijesti onako kako ih napravi agencija i ne vidi se da je novinar ili urednik tu informaciju bar produbio, stavio podatak više, tražio nečije mišljenje”, ukazala je Rudić.
Interesatno je da 34 posto ispitanika smatra kako bh. mediji pridonose jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu te među entitetima, a toga su mišljenja puno više ispitanici u RS-u (39 posto) nego u Federaciji BiH (31 posto).
Neophodno je poboljšanje uvjeta za rad novinara – smatra blizu 50 posto ispitanika i mišljenja su da bi to značajno unaprijedilo rad novinara i poboljšalo kvaliteta izvještavanja.
Udruženje/udruga BH novinari i Fonadacija Friedrich Ebert danas u Banjoj Luci organizirali i debatu o temi „Deset godina primjene Zakona o zaštiti od klevete: pravni mehanizam za zaštitu slobode izražavanja ili sredstvo pritiska na medije?”
(Fena)