Petak, 25 listopada, 2024

Prodaja sušenog duhana na pijacama, ispred kuća, putem interneta

Preporučeno

Iako postoji rezani i sušeni duhan na legalnom tržištu, jeftinija, a samim tim i građanima povoljnija varijanta je kupovina duhana ilegalnim putem.

duhan-motanjeSve češće poskupljenje cigareta primorava građane da odustaju od pušenja fabrički proizvedenih cigareta, kako domaćih tako i stranih, pa se konzumenti ovih proizvoda odlučuju da kupuju mrvljeni duhan i da sami sebi prave cigarete. Ova, sve učestalija, praksa kod nas je otvorila novo područje crnog tržišta prodaje i preprodaje duhana.

Iako postoji rezani i sušeni duhan na legalnom tržištu, jeftinija, a samim tim i građanima povoljnija varijanta je kupovina duhana ilegalnim putem. Taj duhan se može nabaviti na različtim mjestima: na tržnicama, ispred kuća, kod neregistrovanih proizvođača i preprodavača ili putem interneta. Do osoba koje prodaju ovaj duhan dolazi se putem “prijateljske preporuke”, kod već poznatih prodavača i preprodavača koji imaju raširenu mrežu kupaca.

Ovo, crno tržište rezanog duhana u BiH već je poprimilo dramatične razmjere zbog čega je potrebna hitna reakcija državnih inspekcijskih organa koja bi suzbijala ovu nezakonitu pojavu. Skoro na svakom koraku u Bosni i Hercegovini, posebno na područjima uzgoja duhana, u Semberiji, Posavini i Hercegovini, može se primjetiti nelegalna prodaja rezanog duhana koja se slobodno vršu na mnogim mjestima. Ljudi to znaju, kupci lako pronalaze prodavače, ali inspekcijski organi nisu te “sreće”.

Cigarete su sve skuplje

Oglasi na internetu:

“Cigare punjene finim duhanom koje nisu jake, a razlika između njih i pravih (originalnih) je neznatna. Cijena 1,5 KM za kutiju, odnosno 15 KM za šteku (200 cigareta). Moguća je dostava poštom u cijeloj BiH”.

“Prodajem sušeni duhan. Cijena povoljna, a preuzimanje po dogovoru”.

Ovo su samo dva od mnogobrojnih oglasa na internetu putem kojih se može kupiti ilegalni duhan ili ručno pravljene cigarete.

Na kioscima širom Banjaluke raste prodaja duhana za motanje cigareta, pa se pakovanja koja koštaju 40 grama po cijeni od 4 KM prodaju jako brzo, ponekad i za dan. Dobro se prodaju i pakovanja duhana od 100 grama po cijeni između šest do osam KM.

Prodavačica u jednom kiosku u Banjaluci potvrdila je da je posljednjih nekoliko mjeseci porasla prodaja duhana, a smanjila se prodaja cigareta, “to je ljudima jednostavno jeftinije”, rekla je ona.

“Ljudi sve manje kupuju cigarete, uzmu pakovanje duhana ili više pakovanja papirića za motanje. Tiho prokomentarišu da su im cigarete preskupe, ali da ne mogu prestati pušiti, pa odlučuju da sami prave cigarete. Neko od njih i duhan pronalazi po povoljnijoj cijeni, pa mogu nekako održati tu naviku pušenja”, prokomentarisala je provačica u jednom od kioska u gradu na Vrbasu.

Pakovanja od 200 praznih filter tuba koštaju od 3 do 5 KM, a mašinica za punjenje cigareta može se kupiti za oko 10 KM. Papirići za motanje cigareta koštaju u 0,50 do 1, 20 KM.

Jedina razlika između fabrički pakovanom duhanu i duhanu koji se “ispod ruke” kupuje od proizvođača ili preprodavača ove biljke je u cijeni. Na plećima građana BiH već je preteško breme nameta, poreza i drugih davanja, pa se oni koji su krizu osjetili u svakom segmentu života odlučuju na jeftiniju varijantu održavanja “ovisnosti pušenja”. Kupuju duhan po najpovoljnijoj cijeni, je često ne mogu drugačije.

Jedan Banjalučanin koji je želio da ostane anoniman rekao je da se odlučio na samostalno pravljenje cigareta, jer i on i njegova žena puše, a kućni budžet više ne može podnijeti stavku kupovine nekoliko pakovanja cigareta dnevno.

“Kupujem duvan koji naručujem od prijatelja iz Hercegovine. Kupio sam mašinicu za pravljenje cigareta, a uz papir i filtere napravim cigarete koje se ne razlikuju mnogo od fabričkih. Popodne sjednem i pravim cigarete meni i supruzi za naredni dan. Moram priznati da ne kupujem ručno pravljenje cigarete, ali potpuno razumijem zašto se ljudi odlučuju da ih prave, ali i kupuju. Kriza je na kod nas svakodnevnica”, kaže on.

Inspektori vrše kontrole

Iz Inspekcije RS rekli su da je Zakonom o duhanu propisano da proizvodnju sirovog duhana u listu može da obavlja privredno društvo, poljoprivredna zadruga, preduzetnik ili fizičko lice koje je upisano u Registar poslovnih subjekata, odnosno u registar za obavljanje preduzetničke djelatnosti ili u registar poljoprivrednih gazdinstava, i koje ima zaključene ugovore sa obrađivačima duvana.

“Obradom duhana smatra se priprema (klasiranje, pakovanje, obilježavanje) i industrijska fermentacija i dozrijevanje duhana, kao i druge radnje u tehnološkom postupku prerade i pakovanja duvana. Obradu duhana može obavljati privredno društvo, poljoprivredna zadruga ili preduzetnik koji ispunjavaju uslove propisane zakonom. Pomenutim zakonom zabranjeno je stavljanje u promet rezanog ili na drugi način usitnjenog duhana (neobrađenog duvana), a inspektor ima pravo da oduzme duhan i rezani duhan koji je proizveden ili stavljen u promet suprotno odredbama zakona”, rekla je za BUKU Dušanka Makivić, viši saradnik za odnose s javnošću Inspektorata RS.

Objasnila je da republička poljoprivredna inspekcija u skladu sa Zakonom o duhanu, kontroliše proizvodnju i stavljanje u promet sirovog duhana i rezanog ili na drugi način usitnjenog duhana.

“U prošloj godini poljoprivredna inspekcija je povremeno dobijali predstavke upućene od strane građana da se na pijacama vrši nezakonit promet duhana, ali izlaskom inspektora na teren nisu zatečena lica u prekršaju. S obzirom da poljoprivredna inspekcija ima sedam inspektora, izuzetno značajno je da građani ukoliko imaju saznanja o licima koja nelegalno proizvode i prometuju duhan, obavijeste nadležnu inspekciju”, objasnila je sagovornica.

Napominje da su u protekloj godini i opštinski poljoprivredni inspektori vršili kontrole u ovoj oblasti.

“Na osnovu izvještaja dostavljenih od 33 opštinska inspektora u prošloj godini oni su zabranjivali promet, oduzimali i uništavali razne vrste proizvoda (sjeme, sadni materijal, vino, rakija…) ali nije bilo slučajeva oduzimanja i uništavanja duhana. U prošloj godini rezultate je dala zajednička akcija Uprave za indirektno oporezivanje, CJB Bijeljina i republičke tržišne inspekcije na prostoru pijace u Zvorniku, gdje je od tri fizička lica oduzet rezani duhan u količini od 18.720 kg, a protiv fizičkih lica su preduzete zakonom propisane upravne i prekršajne mjere”, kaže Makivićeva.

Kazne koje inspektori izriču različito su propisane u zavisnosti od toga koji zakon je prekršen, odnosno da li je riječ o nelegalnom prometu robe sa aspekta tržišne inspekcije, ili je riječ o prekršajima iz oblasti nadzora poljoprivredne inspekcije. U svakom slučaju, inspektori oduzimaju duhan i izriču kaznene mjere.

Iz Uprave za indirektno oprezivanje BiH ranije su rekli da su iz ove institucije u prošloj godini izdali 12 odsto manje akciznih markica na cigarete (415 miliona) u odnosu na 2011. godinu, a za prva dva mjeseca ove godine dodatnih 14,5 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period. Da ne bismo pomislili da su građani masovno prestali pušti u isto vrijeme došlo je i do više nego trostrukog rasta uvoza cigaret papira (sa 90,3 na 301,5 tona), kojeg ne prati veći uvoz duhana niti povećanje prijavljene proizvodnje sirovog duvana.

Treba napomenuti da se na duhan koji nije isjeckan akciza ne plaća, ali na sjeckani duhan se plaća 42 odsto proporcionalne akcize. Cigarete koje se prodaju putem oglasa koji se mogu naći na internetu mogu biti napravljene od duhana na koji je plaćena akciza, ali njihova proizvodnja i stavljanje u promet je kršenje zakona, jer proizvodnja nije registrovana i nije plaćena akciza na proizvedene cigarete.

Da bi inspekcijski organi trebali biti zainteresovani za suzbijanje pojave ilegalne prodaje duhana potvrđuje i činjenica da oko 80 posto cijene jedne kutije cigareta kroz poreze ide državi, a prihodi u od poreza na duhanske proizvode čine 6,1 odsto budžeta BiH.

(Buka magazin)

Interesantno za vas

Izdvajamo

Izdvajamo

Velika studen stiže u Bosnu i Hercegovinu: Meteorolog Ristić otkrio kakva nas zima očekuje ove godine

Meteorolozi predviđaju najhladniju zimu u posljednjih deset godina, prvi snijeg bi mogao da padne već početkom novembra, a broj...

Još vijesti za vas