Kada je u sobi svog studentskog doma prije više od deset godina pokretao Facebook, Mark Zuckerberg nije mogao sanjati kako će njegov proizvod jednom koristiti više od 1,5 milijardi ljudi, da će njegova kompanija postati jedna od najpoznatijih na svijetu, a da će s tridesetak godina njegovo bogatstvo iznositi više od 40 milijardi dolara.
No, zahvaljujući društvenoj mreži koju je pokrenuo 2004., ti su ‘ludi snovi’ postali realnost, a postavlja se pitanje koje su granice Facebooka, odnosno Zuckerberga jer njegova kompanija iz kvartala u kvartal bilježi svoje bolje financijske rezultate i sve veći broj korisnika, a veliki novac ulažu i u neke tehnologije budućnosti poput virtualne stvarnosti, umjetne inteligencije i druge nove tehnologije.
No, prema knjizi Facebook Effect David Kirkpatricka, priča o Facebooku mogla je krenuti potpuno drugačijim pravcem da je Zuckerberg prihvatio neku od brojnih ponuda koju je dobio za ovu kompaniju. Kirkpatrick kaže kako je čak jedanaest kompanija pokušalo preuzeti Facebook, a prva ponuda ‘pala’ je u lipnju 2004. od neimenovanog investitora iz New Yorka koji je ponudio deset milijuna dolara, što je tada dvadesetgodišnji Zuckerberg odbio.
Na listi potencijalnih kupaca nalazio se i Friendster (mreža za upoznavanje novih ljudi nastala početkom 2000.) te Google te su se u ljeto 2004. neki direktori ove kompanije raspitivali o mogućnosti suradnje ili čak akvizicije Facebooka. Godinama poslije Googleovci su predstavili vlastiti servis koji je konkurencija Facebooku, no njihov Google+ nije privukao previše korisnika, a zbog malog broja aktivnih korisnika neki su ga čak prozvali i gradom duhova.
Tijekom 2005. ekipa iz Facebooka dogovarala je uvjete investiranja s The Washington Postom, no tijekom tih pregovora pojavili su se direktori iz Viacoma i ponudili 75 milijuna dolara (od čega bi 35 milijuna išlo Marku u džep), no oni su tu ponudu iskoristili kako bi dobili još bolje uvjete od The Washington Posta, da bi se na kraju odlučili na suradnju s Accel Partnersom. Mreža koja je tada dominirala internetom bio je MySpace koji je 2005. također pokušao kupiti Facebook, a isto su pokušali napraviti i iz News Corpa 2006. (koji je prije toga kupio MySpace), ali nitko od njih nije uspio u svom naumu. Iz Viacoma nisu prihvatili prvo ‘ne’ Marka Zuckerberga kojemu su govorili o velikoj sinergiji MTV-a i Facebooka, no iako se Zuckerberg sastao s izvršnim direktorom kompanije Tomom Frestonom, on je njegovu ponudu odbio.
Za ovu je mrežu tada bio zainteresiran i NBC (Kirkpatrick nema previše detalja o pregovorima), a 2006. na Zuckerbergova je vrata ponovno pokucala ekipa iz Viacoma koji su, nakon što im je Mark rekao kako vjeruje da kompanija vrijedi dvije milijarde dolara, ponudili 1,5 milijardi (dio novca odmah, ostatak naknadno) – tada je Zuckerberg zamalo popustio, no iz Facebooka su tražili da odmah dobiju veći dio novca, što su iz Viacoma ipak odbili jer nisu željeli uložiti toliki novac u kompaniju koja nema veliki izvor zarade.
Tijekom ljeta 2006. ponudu tešku milijardu dolara poslao je i Yahoo – neki investitori i direktori htjeli su pristati, ali ne i Zuckerberg koji je tu ponudio odbio (pogotovo nakon što je Yahoo nakon loših poslovnih rezultata smanjio ponudu na 850 milijuna dolara), da bi poslije ponovno poslali ponudu (napomenuli su kako su spremni platiti milijardu ili više dolara), no tada je Facebook već otvorio vrata većem broju ljudi te se dnevno broj korisnika mreže povećavao za 50 tisuća tako da su ih u Facebooku ponovno odbili.
Facebook je bio meta i AOL-a čija je ponuda također bila veća od milijardu dolara, a 2007. Tim Armstrong iz Googlea su pokušao je dogovoriti suradnji s Facebookom koja bi rezultirala prikazivanjem Googleovih oglasa na ovoj mreži te je čak dobio odobrenje svojih šefova za pregovaranje o preuzimanju Zuckerbergove kompanije, ‘ako bi kupovina Facebooka imala smisla’. Googleova ponuda za ulaganje u Facebook po procijenjenoj vrijednosti od 15 milijardi dolara u potpunosti je promijenila ovu kompaniju, a na kraju je novac u Fejs kompaniju uložio Microsoft – uložili su 247 milijuna dolara za mali udio u kompaniji, uz tržišnu vrijednost od 15 milijardi dolara.
Upravo je ovo ulaganje, odnosno procijenjena tržišna vrijednost bila razlog zbog kojeg više nitko nije pokušao preuzeti Facebook – 15 milijardi dolara svima je bilo previše za preuzimanje ove društvene mreže, a njena vrijednost konstantno je rasla. U svibnju 2012. Facebook je izašao na burzu, pri čemu je procijenjena tržišna vrijednost kompanije iznosila više od sto milijardi dolara, a nakon lošeg početka, danas se cijena dionice kreće oko sto dolara, dok je tržišna vrijednost kompanije veća od 280 milijardi dolara.