Nema sumnje da je čokolada jedna od omiljenih poslastica, a to govori i brojka od 7,2 miliona tona koja se konzumira svake godine širom svijeta.
Ono što možda ne znate jeste da se u njoj nalaze stotine hemikalija koje nas tjeraju da tražimo još.
Ne samo da je odličnog okusa i glatke teksture, već ima i snažne efekte na ljudski mozak i tako nas čini sretnim.
Da li je čokolada dobra za nas?
Iako se smatra nezdravom poslasticom, neke čokolade ustvari mogu imati zdravstvene beneficije. Zrna kakaa su bogata priodnim antioksidansima koji se nazivaju flavonoli.
Jedan takav flavonol, koji se naziva epikatehin, može povećati nivo azotnog oksida u krvi koji pomaže u opuštanju krvnih sudova. To pomaže poboljšanju protoka krvi, smanjuje krvni pritisak, a može spriječiti i aterosklerozu – stanje u kojem arterije očvrsnu nakon što su začepljene plakom.
Epikatehin također može poboljšati osjetljivost tijela na inzulin, pomažući da šećer u krvi bude pod kontrolom, a smanjuje i rizik od dijabetesa.
No, nije svaka čokolada bogata flavonolima.
Bijela čokolada nije dobar izvor antioksidansa jer ne sadrži kakao i ima veći sadržaj mlijeka i šećera, nego dobrog kakaa. Tamna čokolada je bolja opcija i što sadrži veći procenat kakaa, ona je bolja.
Zašto je čokolada tako ukusna?
Da bi se napravila čokolada, mješavina tečnog putera od kakaa se hladi kako bi se masnoće molekula udružile u kristalne strukture koje se zovu polimorfi. Kada se kakao puter ohladi i naglo stvrdne, molekule masti formiraju labave polimorfe koji čine čokoladu mekanom, ali ružnog izgleda. Da bi to izbjegli, proizvođači koriste tehniku kaljenja prilikom koje kontrolišu temperaturu i procjenjuju na kojoj će se temperaturi čokolada ohladiti kako bi napravili čvrstu kristalnu strukturu.
Glatka tekstura istopljenog kaka stvara ugodan osjećaj u ustima, što je glavni doprinos u ukupnom uživanju u najdražoj poslastici.