Prvo mjesto na listi kakvoće vode za kupanje zauzima, doduše, zemlja koja nema morskih plaža – Luksemburg. Ali pritom treba znati da Luksemburg u sustavu monitoringa kakvoće vode za kupanje ima samo 11 kupališta, dok Hrvatska ima preko 900.
Najčešće su razlozi onečišćenja, kaže stručnjak Europske agencije za okoliš Peter Kristensen, “velike kiše i otpadne vode” koje se slijevaju u mora, jezera i rijeke, a u unutrašnjosti ponekad i izmet pataka, gusaka i drugih ptica u blizini kupališta.
“U mnogim zemljama Sredozemlja je kakvoća vode dobra i zbog toga što u ljetnim mjesecima nema puno kiše. Osim toga voda je tamo često puno dublja nego na sjeveru Europe gdje imamo plaže s puno plićaka”, objašnjava Kristensten te dodaje kako i jaka sunčeva svjetlost doprinosi bržoj razgradnji bakterija.
Mnogim kupačima koji su doživjeli jadranske plaže na prepunim lokacijama u jeku sezone činit će se ove statistike malo sumnjivima. Je li moguće da je na splitskim Bačvicama u kolovozu kada “čovjek leži na čovjeku” more izvrsne čistoće kako sugerira karta s ocjenama kakvoće mora za kupanje koja se može naći na ovdje.
Ne nužno. Ali se ne radi o onečišćenju koje može biti opasno po zdravlje. Prema direktivi EU-a prema kojoj se provodi monitoring u Hrvatskoj i svim ostalim članicama EU-a se, naime, prate dvije indikativne bakterije koje uglavnom potječu iz komunalih otpadnih voda (crijevni enterokok i escherichija coli/E. coli). I koje se smatraju čimbenikom koji ugrožava zdravlje. Ostala onečišćenja se u okviru ovog monitoringa ne “mjere” jer to nije definirano smjernicama EU-a.
Hrvatska je, pak, treba pritom reći kada je u pitanju sustavni monitoring čistoće mora, zapravo vrlo “uzoran učenik”. Na cijeloj obali se, kako doznajemo od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, još od 1989. godine obavlja sustavni monitoring po staroj europskoj direktivi, a od 2009. godine po novoj koju je Hrvatska kao jedna od prvih zemalja implementirala i počela provoditi.
Zanimljivo je i da se na stranici s ocjenama kakvoće mora za kupanje u Hrvatskoj mogu naći dva rezultata – prema hrvatskoj Uredbi o kakvoći mora za kupanje i prema EU-direktivi. Na nekim lokacijama su ta dva rezultata različita jer je, kako nam je objašnjeno u nadležnom ministarstvu, hrvatska uredba stroža od referencijalnih vrijednosti europske direktive.
Na stranici se mogu naći i rezultati koji pokrivaju različita vremenska razdoblja: pojedinačni, godišnji i konačni pri čemu su godišnji i konačni vjerodostojniji i daju bolji uvid u kvalitetu mora za kupanje na određenoj lokaciji.