Prevare i neosnovane naplate subvencija koštale su prošle godine EU skoro 888 miliona eura, a najviše sumnjivih zahtjeva za isplate bilo je u Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj, pokazuju podaci istražilaca Unije.
U godišnjem izvještaju koji je objavljen danas, Evropska kancelarija za borbu protiv prevara /OLAF/ navodi da je u 2015. godini 888 miliona eura vjerovatno isplaćeno na osnovu zahtjeva koji nisu bili opravdani.
To je nešto manje od prošlogodišnjih 901 miliona eura i čini oko 0,6 odsto budžeta za subvencije poljoprivrednicima i siromašnim regionima. Među navedenim primjerima je skoro 1.400 neosnovanih zahtjeva u vrijednosti od 1,3 miliona eura za modernizaciju hladnjače za povrće u Bugarskoj. Kada su istražioci razmotrili taj slučaj, utvrdili su da su isporučilac opreme i vlasnik fabrike ista osoba, koja je vještački podigla cijenu projekta.
U drugoj vrsti prevare, pojedini uvoznici solarnih panela iz Kine varali su EU u oblasti uvoznih carina, jer su koristili lažne dokumente o drugačijoj prirodi proizvoda. Prevare koje nanose štetu budžetu EU od 141 milijardi eura su osjetljivo pitanje za Brisel. Administracija EU je pod pritiskom euroskeptika, naročito iz Britanije, koja daje veliki doprinos u zajednički budžet.
Generalni direktor OLAF-a Đovani Kesler rekao je da ne vjeruje da postoji raširena korupcija, ali da povećanje broja uočenih prevara poslije 2013. godine pokazuje da njegova agencija ostvaruje rezultate u ohrabrivanju ljudi da prijavljuju sumnjive slučajeve. Prošle godine je sudskim putem u Brisel vraćeno 187 miliona eura, što je za deset odsto manje nego 2014. godine.