Nedjelja, 24 studenoga, 2024

Krompir, hranjivi izvor energije i zdravlja

Preporučeno

Krompir (Solanum tuberosum) nepravedno je dobio etiketu povrća punog “praznih kalorija”, tvrde nutricionisti. Naprotiv, vrlo je hranjiv i koristan, bogat glicidima, sastojcima neophodnim svim uzrastima.

Glicidi su sastavljeni od amidona koji organizmu obezbjeđuje takozvanu progresivnu energiju. Zato se i preporučuje sportistima tri sata prije treninga, kako bi izbjegli hipoglikemiju i podigli nivo šećera u krvi, upravo u vrijeme povećanog fizičkog napora.

U odnosu na tijesto, krompir ima gotovo duplo manje kalorija, a sadrži čak 22 minerala. Od svih je najzastupljeniji kalijum, inače važan za pravilnu kontrakciju mišića i rad srca, takođe smanjuje kiselost i pospješuje izlučivanje vode iz organizma. Gvožđe i magnezijum su druga dva važna minerala, čiji je nedostatak ponekad odgovoran za osjećaj umora.

Osim toga, nikako ne smije da se zanemari prisustvo kalcijuma, fosfora, bakra, mangana, cinka i molibdena… Kada je riječ o vitaminima, najviše ima vitamina C i grupe B, koji omogućavaju da se u organizmu iz glicida iskoristi energija.

Pravilna priprema krompira

Zanimljivo je da se vitamin C polovično gubi ukoliko se krompir kuva ili peče oljušten, a potpuno ako se kuva oljušten i isječen. To je zato što se bjelančevine, skrob i vitamin C nalaze blizu kore. Osim toga, oljušteni krompir treba odmah da se sprema jer tamni i oksidira. Tu je i vitamin A koji deluje na regeneraciju organizma, kao i F, važan za zdravlje kože. Količina celuloze koja olakšava rad crijeva i usporava apsorpciju glicida i masti, u krompiru, takođe, nije zanemariva. U izvjesnoj količini sadrži i proteine visokog kvaliteta, ugljene hidrate u obliku šećera i dekstrina, kao i jabučnu, limunsku i vinsku kiselinu.

Ljekovita svojstva

Po ljekovitosti sastojaka krompir se ubraja u red najvažnijih prehrambenih proizvoda. Pokazao se djelotvornim u održavanju opšteg zdravlja organizma koje podrazumijeva i dobru kondiciju. Dokazano je da sadrži i kukoamine, prirodne sastojke koji snižavaju krvni pritisak. Ovih sastojaka ima više u kuvanom nego u pečenom krompiru. Takođe, pomaže kod reume i akutnog artritisa, upale pluća, akutnog bronhitisa, odstranjuje glavobolju i visoku temperaturu. Kriške krompira sprečavaju izbijanje plika usljed opekotina, a žvakanje sirovog krompira otklanja mučninu u trudnoći. Jedino se ne preporučuje dijabetičarima.

O namirnici

Zbog svih prednosti koje posjeduje, krompir se uzgaja širom planete i poslije kukuruza, pšenice i riže, najrasprostranjenija je namirnica. U svijetu postoji 1.400 vrsta krompira, ali se u ishrani koristi “samo” 141 vrsta. Pradomovina su mu Andi i Peru u Južnoj Americi, odakle su ga Španci u 16. vijeku preneli u Evropu, dok ga je u Srbiju prvi donio Dositej Obradović početkom Prvog srpskog ustanka.

Protiv glavobolje, temperature, žuljeva

Sirov krompir treba narendati i kao obloge staviti na čelo i sljepočnice. Na taj način uklanja se glavobolja i snižava temperatura. Narendani sirov krompir kao oblog dobar je i za uklanjanje žulja. Oblog se previje i pričvrsti na žulj pred spavanje i ostavi da stoji čitave noći. Postupak se ponavlja dok žulj ne nestane. Mješavina narendanog sirovog krompira i narendane jabuke dobra je za čišćenje organizma. Kašu treba jesti duže vrijeme, nakon čega će se promjene vidjeti i na licu jer će ten biti blistaviji.

Skrob

Skrob kao glavni sastojak krompira može hidrolizom da se razloži na glukozu, koja se opet alkoholnim vrenjem može prevesti u alkohol. Na taj način proizvode se votka i akvavit, rakija popularna u Skandinaviji. Skrob se koristi i za ukrućivanje tkanina i tapeta (štirak), kao dodatak bojama da bi se zgusnule, ali i pri štampanju na pamuku i lanu. kromir 86 kcal u 100 g kuvanog krompira 80,96 odsto vode u 100 g krompira 2,5 puta manje ugljenih hidrata od hljeba -bogat vitaminima C, B6, K.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Izdvajamo

Čestitka potpredsjednika Federacije BiH Refika LENDE povodom 25. novembra-Dana državnosti Bosne i Hercegovine

Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu, 25. novembra 1943. godine, Bosna i Hercegovina definisana je kao država svih njenih...

Još vijesti za vas