Osim što je najsiromašnija država u Evropi, BiH se našla i na neslavnoj svjetskoj listi, pošto su bh. građani, kada je riječ o porocima kojima su skloni, zauzeli čak sedmo mjesto na svijetu!
Poznati američki portal Bloomberg.com pod lupu je stavio 57 zemalja, u kojima je zbrajao ispijeni alkohol, ispušene cigarete, sklonost kockanju i konzumiranju narkotika, a rezultati tog istraživanja trebalo bi sve da nas zabrinu.
Dovoljno je reći da prosječan odrasli građanin u BiH godišnje ispuši čak 2.278 cigareta (113 pakli), te ispije 9,6 litara alkohola. Nije navedeno koja vrsta alkohola je u pitanju, ali se, sudeći po našem načinu života, može pretpostaviti da je riječ o “žesti”.
Nije to, međutim, vrh ledenog brijega, jer, ako je vjerovati autorima ove analize, na kocki izgubimo 1,11 odsto novca BDP-a i, što je možda najgore – mnogi nisu uspjeli da se klone ni narkotika.
Kada je riječ o populaciji od 15 do 64 godine starosti, svaki stoti građanin koristi amfetamine i 2,8 odsto populacije konzumira marihuanu.
Oko 0,6 odsto ljudi u BiH koristi kokain, dok 1,4 odsto upotrebljava ekstazi. Ukupno gledano, sudeći po ovoj analizi, na drogama je 6,4 odsto građana BiH.
Inače, po svim ovim parametrima, na spomenutoj listi osvojili smo 51,2 boda, a kada su u pitanju poroci, prva je Češka, sa 63,5 bodova.
Marin Kvaternik, direktor Regionalnog instituta za javno zdravstvo Doboj, naglašava da, kada je broj pušača u RS u pitanju, primjetni su određeni pomaci, u smislu smanjenja broja uživalaca duvanskog dima, dok je, nažalost, sve više mladih koji konzumiraju alkohol.
“I ženska populacija je sve više sklona konzumaciji alkohola, što je takođe zabrinjavajuće”, ističe Kvaternik. Kaže da cijeli sistem mora da radi na tome da se broj ljudi koji su ovisni o alkoholu i duhanskom dimu smanji.
“Najbolje je ne počinjati, a porodica i škola moraju da učestvuju u rješavanju ove problematike. Najvažnije je na to uticati ličnim primjerom. Ne možemo reći djetetu ‘nemoj pušiti’, a slati ga po cigarete “, precizira Kvaternik.
Procjenjuje se da u BiH ima oko 7.500 injekcionih korisnika droga, od čega ih je u FBiH 4.900. Srećom, ovaj problem se nije značajno ukorijenio u školama.
Milan Latinović, predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga RS, kaže da su dosad urađena 443 testa s površina školskih klupa, toaleta, sportskih sala i drugih prostora.
“Uvrđena je prisutnost droge samo u jednoj školi”, naveo je Latinović.
Dok, dakle, problem narkomanije među mladima još nije uzeo značajan danak, sklonost pušenju, te konzumaciji rakije i piva već je poprimila značajne razmjere.
Student Banjalučkog univerziteta Milan S. već godinama uživa u duvanskom dimu, a u noćnim izlascima često poseže i za alkoholom.
“Uglavnom pijem pivo, rjeđe žestoka pića, ali ne vjerujem da će mi ova loša navika ‘ući u krv’. Što se cigareta tiče, mislim da je već kasno. Počeo sam da pušim prije tri godine i bez duvanskog dima, definitivno, ne mogu”, priznaje ovaj student.
Iako brojni parametri pokazuju da je u BiH sve više gladnih, ne možemo baš da se pohvalimo idealnom linijom, bar kad je prosjek u pitanju.
Naime, prema istraživanju portala Bloomberg.com, BiH je na 34. mjestu od 50 “najtežih” zemalja. Prosječno smo teški po 74,5 kilograma, što nije daleko od Amerikanaca, najgojaznije nacije na svijetu. Stanovnici SAD teški su u prosjeku 82,2 kilograma.
2,8 odsto građana konzumira marihuanu
0,6 odsto ljudi u BiH koristi kokain.
(Nezavisne novine)