“Što se tiče pregovaranja o određenim multilateralnim pravilima, ostalo je još da se finaliziraju određeni detalji u jezičkom smislu u tri oblasti: trgovinska prava, javne nabavke i poljoprivreda.
Kada govorimo o pristupu tržištu, većina stvari u tom segmentu je zaključena, ostalo je još nekoliko aspekata da se zaključe i vjerujem da će to biti vrlo brzo”, govori Chiedu Osakwe, direktor Direkcije za pristupanje u Sekretarijatu Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
• Pregovori o pristupanju BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) traju skoro 14 godina, hoće li biti završeni u ovoj godini, odnosno hoće li BiH biti primljena u WTO?
– Vjerovatnoća da će BiH pristupiti WTO-u je veoma velika. Urađena je većina posla, mnogo bilateralnih sporazuma, koji su trebali da se dogovore, već je dogovoreno, ostali su još neki. Pored toga, imamo više od 200 zakona koji su usvojeni i većina obaveza je formulirana. Vjerujem da BiH ima dobre izglede da u decembru ove godine na ministarskoj konferencije dobije članstvo u WTO-u.
• Kazali ste da je ostalo još otvorenih pitanja, koja su to?
– Što se tiče pregovaranja o određenim multilateralnim pravilima, ostalo je još da se finaliziraju određeni detalji u jezičkom smislu u tri oblasti: trgovinska prava, javne nabavke i poljoprivreda. Kada govorimo o pristupu tržištu, većina stvari u tom segmentu je zaključena, ostalo je još nekoliko aspekata da se zaključe i vjerujem da će to biti vrlo brzo. Trenutno je raspoloženje oko pristupanja BiH WTO-u vrlo pozitivno. Jako je važno, globalno gledajući, da SAD i EU, koje predstavljaju dva ključna aktera, podržavaju pristupanje BiH ovoj organizaciji te da promoviraju, ohrabruju i lobiraju za ovo pristupanje. Također, predsjedavajući Radne grupe za pristup BiH WTO-u, mađarski ambasador Istvan Major je vrlo utjecajan u ovom smislu i pruža punu podršku BiH, a i generalni direktor WTO-a Pascal Lamy, koji sada završava mandat, također je podržavao članstvo. Novi generalni direktor WTO-a, koji će uskoro preuzeti funkciju, Brazilac Roberto Carvalho Azevedo, također će biti spreman da ispunjava sve zahtjeve u ovom smislu, odnosno zahtjeve za uspjeh ministarske konferencije, koja će se u decembru održati na Baliju, tako da sve što se tiče pristupanja novih članica doprinosi uspjehu konferencije i to će se podržavati.
• Skoro sve zemlje koje su pregovarale o članstvu u WTO-u imale su problema sa Ukrajinom, koja je odugovlačila proces, hoće li ih imati i BiH?
– Ukrajina je važna članica, ja sam zvaničnik Sekretarijata WTO-a i radim sa svim članicama WTO-a, uključujući i Ukrajinu, i koliko znam i koliko sam informiran, postoji podrška svih njenih članica, uključujući i članice Radne grupe za ulazak BiH u ovu organizaciju. Mislim da kao direktor Sekretarijata mogu, pored te podrške, da sarađujem sa Ukrajinom da se to prevaziđe, tako da sam uvjeren da ću u tom smislu moći sa njima mnogo uraditi. U WTO-u se vode teški i složeni pregovori iz razloga što sve zemlje članice žele jak tehnički temelj i integritet samog sistema koji je zasnovan na pravilima i sve one se trude svim silama da čuvaju i zaštite takav sistem. Ja se ne bih brinuo o zemlji x ili y, niti o bilo kome drugom. Ja bih ovdje radije govorio o pregovaračkom timu BiH, zato što smatram da je vaš tim zaista kombinacija ljudi koji primjenjuju patriotizam, dobro liderstvo i osjetljivost na sistem kojem se pridružuju i zaista rade sjajan posao.
• U čemu se ogleda ta posvećenost pregovaračkog tima BiH?
– To je vidljivo u oblasti poljoprivrede, pregovarački tim BiH nastoji da zaštiti mala gospodarstva i poljoprivrednike, da njihov opstanak ne bude ugrožen. Zatim, nastoji da predlaže regulativu koja će biti na visokom nivou EU, odnosno da usvoji zakonodavstvo koje će od BiH učiniti jednog vrlo respektabilnog međunarodnog aktera. Također, BiH radi na postavljanju pozicije za zemlju koja će biti konkurentna i efikasna i na osnovu koje će se moći privlačiti strana ulaganja, sve s ciljem povećanja blagostanja u zemlji, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta i bolje budućnosti. Moram priznati da je BiH u procesu pregovaranja iskoristila ono što mnoge zemlje nisu uspjele, a to je da je BiH shvatila kako je proces pregovora jedinstvena prilika da se na međunarodnom nivou steknu kontakti i prijatelji i da se učvrsti pozicija zemlje, kako regionalno, tako i globalno.
• Koliko je pristupanje WTO-u korisno i koliko dobrobiti donosi jednoj zemlji, pa i BiH?
– Privilegije su ogromne. Članstvo zemljama daje platformu za reforme u inovacijama i diversifikaciji ekonomije, a sve to povećava konkurentnost i ekonomsko blagostanje. Studije koje smo radili u WTO-u, u zemljama koje su prošle proces pristupanja, pokazale su da te zemlje danas mnogo uspješnije privlače direktne strane investicije, imaju veći rast trgovine i bruto društvenog proizvoda (BDP) i vrlo se lako oporavljaju od krize u zadnjih nekoliko godina. Također, političke prilike u tim zemljama su predvidljivije i postoji transparentnost koja unapređuje koordinaciju unutar same zemlje. Kad idemo od zemlje do zemlje, prednosti su specifičnije. Tako imamo primjer da je članstvo u WTO-u jednoj zemlji pomoglo da očuva teritorijalni integritet. Onda imamo neke zemlje koje su bile teritorijalno potpuno zatvorene, ali su zbog članstva i pravila Organizacije o slobodi tranzita, otvorile svoje ekonomije. Također, postoji mehanizam u WTO-u za rješavanje sporova, što je najefikasniji mehanizam u međunarodnom pravu. I na kraju, WTO je neka vrsta brenda koji kao takav predstavlja garanciju investitorima, sa tom oznakom puno lakše se privlače investitori.
(Oslobođenje.ba)