Miodrag Stojanović, zastupnik odbrane Ratka Mladića, kaže da se iznenadio kada je vidio u kakvom stanju je Mladić.
“Nije mogao da izdrži ni posjetu”, kaže on. Podsjetimo, iz Ministarstva pravde Srbije juče je potvrđeno da će će se do kraja sljedeće sedmice Haškom tribunalu uputiti inicijativa da bivšem komandantu vojske Republike Srpske kojem se sudi za genocid u Srebrenici omoguće adekvatni uslovi za liječenje, zbog njegovog pogoršanog zdravstvenog stanja.
Ministarstvo pravde će, kako kaže Stojanović za “Novosti”, podržati i prijedlog Mladićevih branilaca da mu se odredi i privremeno puštanje na slobodu radi liječenja u Srbiji. On kaže da se trenutno pribavlja dodatna dokumentacija jer je Mladiću u posljednje vrijeme zdravstvena situacija znatno pogoršana.
Stojanović je rekao da je posjetio Mladića prošlog mjeseca i da se iznenadio kada je vidio da Mladić ne može da izdrži ni trosatnu posjetu.
“Poslije dva sata više nije mogao da sjedi i koncentriše se na razgovor. Ozbiljno sam zabrinut zbog onoga što sam video. Od tada činimo sve što je moguće da ga sačuvamo i zato apelujemo damu se omogući liječenje”, kaže Stojanović za “Novosti”.
Njegov sin Darko rekao je da Mladiću pritisak raste i do 200, što je veoma opasno s obzirom na to da je imao dva moždana udara.
Kako je rekao, cijela porodica se pakuje u Hag, kako bi ga posjetila. Podsjetimo, Mladić je imao dva moždana udara, infarkt, a ljekari su zabilježili i da je imao moždani poremećaj TIA koji može da uslovi nastanak novog moždanog udara.
Njega su u Hagu pregledali ruski ljekari 2015. i tada je utvrđeno da on teško može da prati tok suđenja. Proces Mladiću počeo je u Hagu 16. maja 2012.
Optužen je za genocid u Srebrenici; progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida; terorisanje stanovništva Sarajevu kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika Unprofora, 1992-95.
U dvije tačke, general Mladić optužen je za genocid, a preostale mu na teret stavljaju progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, prisilno premeštanje stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca. Ta krivična djela, kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, počinjena su u 15 opština širom BiH.