Postoji uvjerenje da su lijekovi koji ne zahtijevaju recept relativno sigurni. Mnogi vjeruju da to što se prodaju bez ljekarske preporuke, odnosno dostupni su svima, znači da nemaju opasne neželjene efekte, ali nova studija pokazala je da to nije tačno.
Najpopularniji lijekovi koji se ne izdaju na recept, kao što su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (ili NSAIL), kao i acetaminofen, mogu imati više dugotrajnih i potencijalno negativnih efekata nego što većina ljudi misli.
U najnovijoj studiji o lijekovima, objavljenoj u Američkom časopisu za epidemiologiju, istraživači na čelu sa doktorom Garijem Curhan zaključili su da je među ženama dugoročna redovna upotreba NSAIL i acetaminofena povezana sa povećanim rizikom od gubitka sluha.
Analizirajući podatke prikupljene od više od 55.000 žena, otkrili su da su ljudi koji koriste NSAID kao što je ibuprofen ili acetaminofen duže od šest godina, imaju 9% do 10% veći rizik od gubitka sluha deceniju kasnije. Oni koji koriste aspirin nisu imali slične probleme sa sluhom.
– Brine me što ljudi misle da su NSAIL i acetaminofen potpuno sigurni, a da ne moraju da razmišljaju o potencijalnim nuspojavama. Posebno ljudi koji ih uzimaju zbog hroničnog bola. Trudimo se da ih podstaknemo da pogledaju zašto imaju bolove, ne šta mogu da uzmu da protiv bolova – kaže Curhan.
Ova studija posljednja je nizu koja ukazuje na pitanja o dugoročnoj sigurnosti lijekova protiv bolova koji se uzimaju bez recepta. Ako se koriste prema uputstvu, za povremeno, kratkotrajno olakšanje bola, ovi lijekovi su relativno bezopasni.
Međutim, lijekove koji se mogu uzeti bez recepta mnogi rutinski koriste za česte glavobolje i bolove, prije nego što se trude da otkriju uzrok bola. Često se koriste i prije treninga da bi se izbjegla upala mišića ili poslije treninga, ali i kao pomoć da se lakše zaspi.
– Ljudi moraju da budu svjesni potencijalnih loših strana dugotrajne upotrebe analgetika – kaže Curhan.
Nedavne studije pokazale su da redovna upotreba lijekova povećava rizik od srčane insuficijencije, problema sa bubrezima i hipertenzije. Sada se pokazalo da dugoročno korištenje lijekova može da ošteti sluh.
Iako pomenuta studija nije istražila kako lijekovi tačno utiču na sluh, dosadašnja otkrića nagovještavaju da lijekovi ili utiču na ćelije u uhu, ili na krv i protok kiseonika u osjetljivim dijelovima organa koji mogu ugroziti sluh.