Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine nekoliko desetaka milijuna ljudi pretrpi ugriz psa, a procjenjuje se da čak 55 hiljada ljudi svake godine umre od infekcija uzrokovanih tim ugrizima, koje su se vrlo lako mogle spriječiti.
Stručnjaci zbog toga upozoravaju da se u slučaju ugriza bilo koje životinje, radilo se o samo mački ili pak majmunu, preporučuje da ranu obvezno pregleda liječnik i prije nego što otekne, čak i kada smatrate da se radi samo o ogrebotini.
Hirurg Josef Mischo objašnjava kako se ozljede od životinjskog ugriza moraju najprije isprati tekućom vodom i odmah nakon toga pokriti sterilnom gazom.
Savjetuje se da, ukoliko je područje s ranom bolno, može pomoći i lokalno hlađenje. Također je vrlo bitno da neko ko je pretrpio takav ugriz provjeri status svog cijepljenja protiv tetanusa, jer bi se u suprotnome mogla razviti teška infekcija koja bi tražila intenzivno liječenje. Na liječniku je da procijeni je li potrebno cijepljenje protiv bjesnoće.
Stručnjaci upozoravaju kako se ugrizi ne smiju toliko podcjenjivati, čak i oni koji su “naizgled obične površinske ozljede”, potvrđuje Josef Mischo. Kaže kako je teško procijeniti samo oštećenje tkiva bez ikakvog odgovarajućeg medicinskog znanja, a posebno su, dodaje, duboki mačji ugrizi i zato je i veća vjerojatnost da će izazvati infekcije.
Kada se govori konkretno o bjesnoći, iako je ta zarazna bolest prisutna u više od 150 zemalja širom svijeta, ona i dalje uzima veliki danak te je skoro u potpunosti smrtonosna bolest.
Psi su glavni izvor infekcije kod te bolesti i odgovorni su za veliku većinu smrtnih slučajeva svake godine, a eliminacija bjesnoće je moguća kroz program cijepljenja pasa te prevenciju ugriza.
Svake godine više od 15 miliona ljudi diljem svijeta pristupi cijepljenju protiv bjesnoće, tj. primi postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP), koja je i jedini način da se ta bolest spriječi i ne razvije. Tim se načinom sprječavaju stotine hiljada mogućih smrtnih slučajeva kod ljudi na godišnjoj razini.