Svakog proljeća sezonu jagoda obogaćuje pomalo neugledna biljka – rabarbara.
Nažalost, danas većina ljudi ne zna skoro ništa o rabarbari iako je ona veoma zdrava višegodišnja zeljasta biljka. U kulinarstvu je komplementarna slatkoj i mirisnoj jagodi zbog svog voćno-kiselkastog okusa, a toliko je zdrava da bi trebalo da bude dio svakodnevnog jelovnika, barem u vrijeme njene sezone. Posjeduje velike listove i trokutastu dugu mesnatu stabljiku i iako je zapravo povrće, u narodu je poznata kao voće.
Rabarbara se zbog svojih ljekovitih svojstava koristi u Kini već hiljadama godina, a u Evropu ju je donio Marko Polo. U prosjeku se uzgaja od sedam do devet godina. To je zeljasta biljka porijeklom iz Sibira, te je popularna u mnogim dijelovima Evrope i Sjeverne Amerike. Botanički, pripada porodici Polygonaceae (rod: Rheum, a poznat kao Rheum rhabarbarum). Nije zahtjevna biljna vrsta i ima veliku otpornost na niske temperature tokom zime.
Ljekovita svojstva rabarbare:
Rabarbara sadrži puno korisnih kiselina (jabučna, niacin, pantotenska, folna), mineralnih tvari (kalcijum, magnezijum, mangan), polifenola i vitamina (vitamine C i B).
Odlično djeluje na probavni trakt i već odavno se koristi kao laksativ, lijek protiv zatvora. Stimuliše metabolizam i zbog toga je idealna namirnica za osobe koje žele izgubiti višak kilograma. Nedavno rabarbara je postala novi hit među namirnicama koje sprečavaju razvoj raka. To je zbog toga što je bogata polifenolima – spojevima koji su poznati po svom djelovanju na ćelije raka. Zanimljivo je da se nivo polifenola u rabarbari drastično povećava ako je ispečete, zbog toga se u borbi protiv raka koristi upravo pečena rabarbara.
Ljekovito djelovanje:
– rabarbara je snažan antioksidans
– ima antialergijska i antiupalna svojstva
– pomaže pri regulaciji nivoa holesterola
– poboljšava cirkulaciju i metabolizam
– prirodni je lijek protiv zatvora i proljeva
– čuva zdravlje očiju
– sprečava razvoj raka
– poboljšava apetit
Upotreba:
U ishrani se koristi samo stabljika, jer su listovi otrovni. Stabljika je blago kiselkastog ukusa i pomalo podsjeća na kisele jabuke. Od stabljike rabarbare pripremaju se čorbe, salate, sosevi, kompoti, pogotovo u rano proljeće kada nema drugog povrća, kao i marmelade i džemovi, a koristi se i u mnogim poslasticama. Očišćene, oprane i isjeckane stabljike možete da čuvate u zamrzivaču. Potrebno je samo oprati rabarbaru, skinuti listove i kožu sa drške, isjeći na kocke, ocijediti i odmah zamrznuti. Prilikom kupovine, birajte hrskave i čvrste stabljike koje izgledaju svježe i puštaju sok kada se stabljika slomi. Boja zavisi od njene vrste i načina uzgoja. Ružičaste stabljike su najpopularnije među potrošačima.
Uzgoj:
Rabarbara nije zahtjevna biljna vrsta i ima veliku otpornost na niske temperature. Biljka u jesen odbacuje lišće, te ulazi u stadijum mirovanja. Idealne temperature za rast su oko 20-25°C. Ne zahtijeva sunčani položaj, te je idealna u rubnim dijelovima bašte. Sadi se u rano proljeće ili u jesen. U kontinentalnom području treba izbjeći kasnu sadnju kako bi se biljka dobro ukorijenila prije zime. Stabljike rabarbare se ne beru prve godine, nego se tek kod dvogodišnje biljke rabarbare mogu ubrati dvije-tri stabljike. Bere se ručno i to samo stabljike s potpuno razvijenim listom. Cvjetanje troši resurse biljke i usporava razvoj novih listova, zbog toga je cvijet potrebno otrgnuti čim se pojavi pupoljak. Ova višegodišnja biljka ima životni vijek i do 30 godina, ali najbolja je iskoristivost rabarbare tokom desetak godina. Sjeme ili sadnicu možete nabaviti u poljoprivrednim apotekama.
Džem
Sastojci
900-1.000 g rabarbare
300 g jagoda
1 veća jabuka
1 kg šećera
sok od 1 limuna
2 kašičice limunske kiseline
Priprema
Jagode oprati pa narezati na manje komadiće – rabarbaru isto oprati i oguliti pa narezati na komadiće (treba da dobijete 700 g čiste rabarbare) – staviti u jednu veću posudu za kuvanje. Jabuku oprati i s korom fino naribati i pomiješati s jagodama i rabarbarom. Zatim dodati sok od limuna, šećer i limunsku kiselinu i staviti sve zajedno da se kuva. Kada prokuva, izmiksajte smjesu štapnim mikserom. Kuvajte džem toliko dugo – uz stalno miješanje – dok ne dobijete željenu gustoću. Vrući džem odmah puniti u čiste teglice – dobro zatvorite i stavite 10 minuta da stoje na poklopcu (da bi se vakuumirale). Ostavite da se dobro ohladi.
Mafini
Sastojci
Za mafine:
100 g smeđeg šećera
55 g margarina
2 jajeta
200 ml kisele pavlake
1/2 dl mlijeka
170 g brašna
1 kašičica praška za pecivo
1/2 kašičice cimeta
150 g očišćene i nasjeckane stabljike rabarbare
Za posipanje:
1 kašičica šećera
1/2 kašičice cimeta
Priprema:
Pjenasto izmiješajte margarin i šećer. Dodajte jaja i kiselu pavlaku. Brašno pomiješajte s praškom za pecivo i cimetom. Naizmjenično ga s mlijekom dodajte u mokru smjesu. Na kraju dodajte očišćenu i sitnije nasjeckanu rabarbaru (skinite površinski sloj kore sa stabljike). Rasporedite tijesto u košarice za mafine (može do vrha košarica) i posipajte šećerom i cimetom. Pecite na 190 stepeni oko 30 minuta.
Vrijeme cvjetanja: jun – jul
Miris i okus: Bez naročitog mirisa, okus peteljki kiselkast, a korijena gorak
Stanište: Uzgaja se u vrtovima i na poljima.
Branje i prerada: Peteljka listova koristi se svježa za jelo, a korijen se s brojnim podancima očisti, usitni i suši na toplom i prozračnom mjestu u hladu, koristi se u ljekovitim pripravcima.