Globalna emisija ugljen-dioksida tokom 2018. godine biće povećana do rekordnog nivoa, a zagrijavanje nezadrživo napreduje, pa čovječanstvo ima još 12 godina (do 2030) da spriječi klimatsku katastrofu, tvrde klimatolozi.
Šef Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol navodi da podaci za devet mjeseci ove godine ukazuju na rekordno povećanje emisije ugljenika.
Izvještaj UN upozorava da će čovječanstvo morati da mijenja načine korištenja energije, putovanja i gradnje kako bi bio postignut cilj nižeg globalnog zagrijavanja.
Protekla 2017. godina bila je dokaz galopirajućeg globalnog zagrijavanja i nakon 2016. bila je druga najtoplija godina otkako postoje mjerenja.
Ova godina prijeti da nastavi taj niz, pa čak i da bude najtoplija, upozoravaju stručnjaci.
Godina 2017. bila je za 1,1 stepen toplija od predindustrijskog perioda. Od nje je jedino toplija bila 2016. godina.
Posljednje tri godine su najtoplije otkako postoji mjerenje, a koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi rastu i dalje.
Rastu i nivoi mora, a temperatura globalnih okeana je na rekordno visokom nivou, čija je posljedica smanjena površina leda na oba pola, koja je znatno ispod prosjeka.
Naučnici iz cijelog svijeta, zbog toga, upozoravaju na klimatsku katastrofu koja nadolazi.
“Žao mi je, imam loše vijesti. Ove brojke dovode me do očaja”, poručio je šef međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol.
Istovremeno, prava globalna drama moguća je na Arktiku.
Poznato je da bi otapanje vječitog leda oslobodilo gasove staklene bašte. Ali, naučnici upozoravaju da bi se mogla pojaviti i enormna količina žive – snažnog neurotoksina, koji predstavlja ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje.
Oko 20 miliona litara žive, što je eakvivalent za 50 olimpijskih bazena, nalazi se u vječitom ledu na Arktiku, navode naučnici u časopisu “Geophysical Research Letters”.
To je dvostruko veća količina žive od one koja se trenutno nalazi u okeanima, atmosferi i tlu.
Ako se led i dalje bude otapao, u budućnosti će dio te žive biti oslobođen u životnu sredinu, sa nepoznatim uticajem na ljude i hranu, ističu stručnjaci.
Nakon izvještaja i analiza, klimatolozi zaključuju da čovječanstvo ima još nekoliko godina, odnosno rok do 2030. godine, da zaustavi katastrofalne klimatske promjene.
UN panel za klimatske promjene saopštava da će Zemlja dostići “krucijalni prag” od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa do 2030. godine, nakon čega se planeta nalazi u visokom riziku od ekstremnih suša, požara, poplava i nedostatka hrane za stotine miliona ljudi.
Zato bi vlade širom svijeta trebalo da preduzmu “brze, sveobuhvatne i promjene bez presedana na svim nivoima društva kako bi bili izbjegnuti katastrofalni nivoi globalnog zagrijavanja”.
U Evropi je posebno izražena opasnost od poplava, kao posljedice globalnog zagrijavanja.
Poplave će postati sve češće, čak i ako svijet uspije da rast temperature ograniči na 1,5 stepeni Celzijusovih, smatraju klimatolozi.
Autori naučne studije kao najoptimističniji scenario predviđaju da će se šteta izazvana izlivanjem rijeka u Evropi udvostručiti, te iznositi približno 15 milijarda evra po godini.
Tom katastrofom biće pogođeno 650.000 ljudi godišnje.
Prema najgorem scenariju, koji predviđa porast temperature za tri stepena Celzijusova, šteta će biti 145 odsto veća, odnosno 17 milijarda evra za godinu i pogađaće 780.000 stanovnika.