Tokom ljetnih vrućina najgore je hronično oboljelima od bolesti srca i krvnih žila, jer ishod izlaganja vrućinama može biti srčani ili moždani udar.
Da bi se sačuvali od vrućina i što bolje rashladili, većina ljudi poseže za klima-uređajima. Međutim, postavlja se pitanje koliko su oni štetni i kakve opasnosti donose.
Tako naprimjer u previše klimatiziranim prostorijamamožemo isušiti sluznicu nosa, oslabiti obrambenu funkciju i funkcijupročišćavanja udahnutoga zraka, pa olakšati prodor uzročnika bolesti uniže dišne putove. Previše klimatiziranosti može izazvati začepljenost i curenje iz nosa, kihanje, crvene oči i natečene očne kapke. Zrak izneredovito održavanih klima-uređaja može biti opasan jer je čestomikrobiološki loše kvalitete, a ponekad i neugodnog mirisa, što kod ljudimože dovesti do neugodnih reakcija, hroničnih bolova u kralješnici i’sindroma bolesne zgrade’.
Međutim, ne treba se zavaravati da će klima-uređaj biti korisniji ako bolje hladi. Za preosjetljivi termoregulacijski mehanizam podjednako je štetna prevelika razlika između vanjske temperature i one u prostorijama, stoga ne bi smjela biti veća od sedam do sedam stupnjeva.
Osim direkntih utjecaja na čovjeka, stručnjaci upozoravaju građane da vode računa pri upotrebi uređaja za rashlađivanje prostorija, jer nije rijetka pojava da dođe do požara izazvanog pregrijanim električnim instalacijama.