Kada je austro – ugarska vlast u Sarajevu te 1885 godine pustila u rad prvi tramvaj, ni slutili nisu da će za nešto stotinjak godina isti Sarajlijama da označava mir i nadu u bolje sutra.
Pripremili: M.Đelilović, N.Beus, gradskiprevoz.org
Da smo i u vrijeme austro – ugarske bili eksperiment država jasno pokazuje i činjenica da je u ljeto 1884 godine, a da ne bi iskopavali ulice Pešte i Beča Austrougari su u Sarajevu eksperimentalno instalirali 3,1 kilometra pruge i tako Sarajevu dodijelili titulu prve europske prijestolnice s tramvajom.
U Sarajevu postoji šest tramvajskih linija, a ona najduža od Ilidže do Baščaršije, mjesta gdje se susreću razne kulture je jedna od najinteresantnijih. Prolazi razne znamenitosti, te tako tramvaj postane i dio sarajevske razglednice.
Sarajevska razglednica
Sarajevski tramvaji K2YU u Sarajevu su od sedamdesetih godina. Popularna „kobasica“ koja kako je vole nazvati putnici, ljeti grije a zimi hladi, u najvećem broju se može naći na sarajevskim šinama ali i razglednicama. Na ovaj način KJKP Gras osim prevozničke, dobiva i na historijskoj ulozi. Nepojmljivo je doći u Sarajevo, a ne provozati se u „kobasici“.
Sarajevske „kobasice“ u agresiji na BiH imale su poseban značaj. Njih 12, koliko ih je ostalo sačuvano, da nisu uništene. Većina građana Sarajeva, grada koji je preživio najdužu opsadu koju pamti moderna Europa, je mislila i vjerovala u to da kada proradi tramvaj, da će prestati opsada i da će sa zvukom tramvajskog zvona u Sarajevo se vratiti život. Život bez straha. Sarajevska „kobasica“ počela je da radi u jeku opsade, šest stotina dana od posljednje vožnje. Radile su dvije linije, a tramvaj se vozio naprijed – nazad.
Ma koliki da bio rizik na pojedinim dijelovima trase, sarajevske „kobasice“ su bile pune putnika.
Nisu vozile dugo, uskoro je tramvajski saobraćaj ponovno obustavljen zbog minobacačkog napada na tramvaj, ali život u Sarajevu sa zvukom zvona se vratio…
Glasnik mira, suživota i multikulture
Po završetku agresije na Bosnu i Hercegovinu „kobasica“ se vratila na šine a samim tim i njeno zvono. Zvono mira i suživota.
Danas se sarajevska „kobasica“ nalazi na brojnim razglednicama, poštanskim markama, ali i sarajevskim šinama. Ovi sada već čelični starci, usprkos godinama hrabro pariraju modernijim tramvajima na sarajevskim šinama.