Budite oprezni kad kupujete rabljeno vozilo u inostranstvu i dobro pogledajte servisnu knjižicu
Autoklubovi su odlučili podignuti glas i upozoriti javnost, ali i vlasti da se takvo ponašanje mora sankcionisati.
Namještanje kilometraže na korištenim automobilima veliki je posao, mnogi lovci u mutnom zarađuju mnogo u toj disciplini varanja kupaca. Francuski autoklub (ACA) i njemački autoklub (ADAC) pokrenuli su veliku kampanju borbe protiv namještanja kilometraže. Autoklubovi su odlučili podignuti glas i upozoriti javnost, ali i vlasti da se takvo ponašanje mora sankcionisati.
Ovo je veoma važno i za naše kupce polovnih automobila jer je procjena da je svaki treći automobil u Njemačkoj s namještenom kilometražom. Kao što znate, a možda ste i samo šopingirali, to je tržište najvažnije našim kupcima korištenih vozila, prenosi revija HAK.
Nijemci i Francuzi procjenjuju da se na njihovim tržištima prodaje od 30 do 50 posto rabljenih automobila s namještenom kilometražom. Šta da vam poručimo, nego: budite oprezni kad kupujete rabljeno vozilo u inostranstvu i dobro pogledajte servisnu knjižicu. Inače, uređaji pomoću kojih možete namjestiti kilometražu danas se mogu kupiti na internetu.
Kako znati da li je kilometraža vraćena
Ovo je najveći problem kod svih onih koji kupuju polovan automobil. Kilometraža govori o tome koliko je automobil korišćen, šta na njemu treba da se mijenja i generalno utiče na cijenu.
Međutim, problem se javlja što se odometri koji bilježe pređenu kilometražu vrlo lako koriguju, pa prodavci automobila lako mogu da skinu 100 ili 200 hiljada kilometara kao od šale i da vi to ne primjetite.
Ne postoji sistem kojim bi se sa sigurnošću moglo utvrditi koliko je na automobilu vraćena kilometraža, ali postoje načini da provjerite da li je kilometraža lažna.
Stvar koja će vam najviše ukazati na to da li je kilometraža vraćana jeste stanje enterijera vozila. Enterijer ne smije da bude pohaban i da ukazuje na dugotrajno voženje ako je kilometraža mala, piše ATV.
Ako primjetite da je volan oguljen, da su dugmići na kontrlonoj tabli izlizani, da su papučice gasa, kočnice i kvačila izlizane i da su sjedišta pohabana i dotrajala, onda je to jasan znak da je automobil koji gledate prešao dosta kilometara i da mu je kilometraža korigovana.
Takođe, nije dobro ni ako je sve u savršenom stanju, jer to može značiti da se prodavac “potrudio” i zamijenio dijelove enterijera koji se najbrže habaju.
“Čim vidiš da automobil ima manje od 160.000 kilometara, a da je stariji od tri godine, gotovo je sigurno da ja kilometraža lažna.” – jedan je od savjeta iskusnijih ljudi iz auto svijeta.
Veoma je jednostavno manipulisati podacima sa kontrolne table jer su i softveri, ali i uređaji za mehaničko vraćanje analognih kilometar-satova poprilično rasprostranjeni. Koliko su prevare sa kilometražom učestale, najbolje govori činjenica da se na velikom broju internet foruma već godinama raspravlja o tome koji su softveri najpogodniji za vraćanje brojki.
Za neke marke postoji tzv. elektronska historija, pa se za samo nekoliko sekundi može preko računara provjeriti da li je ponuđeni automobil servisiran u ovlaštenim servisima i koliko je otprilike mogao preći kilometara na osnovu godišta. To posebno važi za automobile uvezene iz Njemačke.
Najjednostavnije je da od prodavača tražite broj šasije i u servisu na osnovu tog broja provjerite podatke o kilometraži, kao i o mijenjanim dijelovima. Sa druge strane, od kilometraže može biti važnije znati da li je automobil redovno servisiran, da li je vožen u gradskim uslovima, u privatne ili službene svrhe.
Prosječan dizelaš u EU, godišnje pređe 35,000 – 40,000 km. Dakle, uzmete broj godina automobila i pomnožite sa 40,000 km, i tako možete dobiti neku približnu maksimalnu vrednost. To treba pomnožiti sa godinama starosti i eto okvirne kilometraže.Naravno morate uzeti u obzir da sva vozila koja se importiraju u našu državu dolaze od strane velikih lizing kuća, a to su uglavnom vozila koja su se koristila u poslovne svrhe.