Iako su i zemlje s tropskom klimom i one na južnoj hemisferi, kod kojih je trenutačno sredina ljeta, prijavile slučajeve Covida-19, ipak regije s prosječnim temperaturama iznad 18 Celzijevih stupnjeva dosad predstavljaju manje od šest posto globalnih slučajeva nove bolesti.
Toplo i vlažno vrijeme povezano je sa sporijim širenjem novog koronavirusa, navodi se u studiji američkih znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT).
To je, nakon studije kineskih znanstvenika, drugo istraživanje u posljednjih nekoliko dana koje ukazuje da više temperature i viša razina vlage ne pogoduju SARS-CoV-2, baš kao i ostalim respiratornim virusima, uključujući one koji uzrokuju gripu. U novoj studiji znanstvenici pod vodstvom Qasima Bukharija i Yusufa Jameela s MIT-a analizirali su podatke o broju infekcija Covida-19 u različitim dijelovima svijeta te ih uspoređivali s dva parametra vremena u svim regijama: temperaturom i vlažnošću, prenosi Jutarnji.hr.
Objavljeno istraživanje je pokazalo da se 90 posto slučajeva zaraze koronavirusom do 22. ožujka 2020. godine dogodilo u regijama s temperaturom između tri i 17 Celzijevih stupnjeva. Znanstvenici su, također, spoznali da je u regijama apsolutna vlaga bila između četiri do devet grama vodene pare po kubnom metru zraka. Među tim zemljama je i Hrvatska.
“Gdje god su temperature bile niže, broj slučajeva Covida-19 počeo se brzo povećavati. To posebno vidite u Europi gdje je zdravstvena zaštita među najboljima na svijetu”, rekao je za New York Times Qasim Bukhari.
Iako su i zemlje s tropskom klimom i one na južnoj hemisferi, kod kojih je trenutačno sredina ljeta, prijavile slučajeve Covida-19, ipak regije s prosječnim temperaturama iznad 18 Celzijevih stupnjeva dosad predstavljaju manje od šest posto globalnih slučajeva nove bolesti.
Na temelju analize znanstvenici su primijetili da bi azijske zemlje koje se suočavaju s monsunima mogle primijetiti usporavanje širenja Covida-19, jer je apsolutna vlaga tada iznad 10 grama po kubnom metru.
“U SAD-u epidemija, također, pokazuje podjelu sjever – jug. Sjeverne, odnosno hladnije države imaju mnogo više stope rasta zaraze u odnosu na južne, toplije države. Širenje SARS- CoV-19 je ograničeno u Teksasu, Novom Meksiku i Arizoni”, tvrde Bukhari i Jameel.
Iako nam toplije vrijeme i veća količina vlage u zraku mogu pomoći u borbi s Covidom-19, povoljne vremenske prilike neće ipak dovesti do nestanka koronavirusa SARS-CoV-2. Vodeći svjetski znanstvenici smatraju da zasad najveći učinak imaju mjere socijalnog distanciranja te uvođenja karantena, čime kupujemo vrijeme do učinkovitih lijekova i cjepiva.