Njemački institut “Robert Koch” svrstao je oko 130 zemalja svijeta u rizična područja: od Afganistana do Centralnoafričke Republike. U okviru Evropske unije, Luksemburg se smatra zemljom rizika, a izvan EU, to su, između ostalih: SAD, Rusija, Turska, Izrael i Maroko, ali isto tako i evropske zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine.
Ko iz jedne od 130 rizičnih zemalja dođe u Njemačku, među koje spada i Bosna i Hercegovina, mora se podvrgnuti testu na koronavirus. Od naredne sedmice ovo pravilo stupa na snagu u cijeloj zemlji. Evo najvažnijih pitanja i odgovora.
Testovi trebali bi biti obavezni za sve one koji u Njemačku dolaze iz rizičnih područja. Očekuje se da ovo pravilo počne važiti od iduće sedmice, piše DW.
Njemački ministar zdravstva Jens Spahn odbacio je zahtjev za generalnom obavezom svih onih koji iz inostranstva ulaze na područje Njemačke na korona-test. Ovaj test predstavlja “uplitanje u ličnu sferu” i mora biti opravdan, pojasnio je CDU političar Spahn u nekoliko TV nastupa.
Međutim, rezultati dobrovoljnih testova na aerodromu u Frankfurtu pokazuju da je 80 posto onih koji su pozitivno testirani na koronu, ušlo u Evropu iz područja koja nisu svrstana u rizična.
Pravni osnov za obavezni test je Zakon o zaštiti od infekcije. Član 5. ovog zakona nedavno je izmijenjen i važi za vanredne situacije poput pandemije korone. To omogućava njemačkoj saveznoj vladi da zdravstveni pregled putnika i građana koji dolaze iz područja visokog rizika, učini obaveznim – radi utvrđivanja i sprečavanja unošenja i širenja prijeteće zarazne bolesti.
Već je uveden dvosedmični karantin za građane koji se vraćaju iz visokorizičnih područja – koji ne važi ukoliko povratnik pokaže da je negativno testiran na koronu.
Koje zemlje se smatraju rizičnim područjima?
Institut “Robert Koch” svrstao je oko 130 zemalja svijeta u rizična područja: od Afganistana do Centralnoafričke Republike. U okviru Evropske unije, Luksemburg se smatra zemljom rizika, a izvan EU, to su, između ostalih: SAD, Rusija, Turska, Izrael i Maroko, ali isto tako i evropske zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine.
Nekoliko njemačkih saveznih ministarstava zajednički odlučuje o tome koju zemlju svrstati u rizično područje: to su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Najvažniji kriterij je broj novoinficiranih ljudi u posljednjih sedam dana. Ako u jednoj zemlji ima više od 50 zaraženih na 100.000 stanovnika, zemlja se proglašava rizičnim područjem.
Međutim, odluka uključuje i da li je izbijanje virusa lokalnog karaktera ili je zahvatilo cijelu zemlju, koliki su kapaciteti za testiranje i šta dotična država čini da obuzda pandemiju.
Trenutno se ispituje mogu li se, pored čitavih zemalja, i pojedina područja deklarisati kao rizična. Ministarstvo vanjskih poslova, naprimjer, već savjetuje građane da ne putuju u pojedine regije. Najnovije upozorenje odnosi se na putovanje u regije na sjeveru Španije: Kataloniju, Aragon i Navarru. Pritom Španija nije proglašena rizičnim područjem.
Kako tačno izgledaju testovi?
Mnogo je pitanja još otvoreno. Sigurno je da će na aerodromima i morskim lukama biti uspostavljeni centri za testiranje od korone za putnike koji se vraćaju iz područja visokog rizika. Nakon njihovog dolaska, službenici savezne policije ukazivat će putnicima na mogućnosti testiranja. Koga treba testirati, oni će utvrđivati putem kartica koje se moraju popuniti po iskrcavanju s broda ili iz aviona: putnici tu unose svoje lične podatke i podatke o destinaciji/mjestima s kojih su doputovali.
Kako se obaveza na korona-testove realizuje u praksi, u nadležnosti je njemačkih pokrajina. Na aerodromima u Frankfurtu, Düsseldorfu, Köln-Bonnu, Dortmundu, Münsteru/Osnabrücku, Leipzigu/Halleu, Nirnbergu i Munchenu već postoje centri gdje se provode korona-testovi. Berlin će im se uskoro priključiti.
Savezno udruženje njemačkog civilnog zrakoplovstva založilo se da putnici koji su na proputovanju, budu testirani na odredišnom aerodromu. U suprotnom, postoji rizik da će propustiti letove. Većina putnika iz zemalja visokog rizika prvo slijeće u transportna čvorišta Frankfurt ili Munchen, a odatle lete na krajnje destinacije.
Do sada se tokom dobrovoljnih testova, naprimjer na aerodromu Köln-Bonn, prvo zabilježe lični podaci i telefonski broj. Rezultati testa se šalju preko odgovarajuće aplikacije u roku od najmanje 24 sata. Dok se ne saznaju rezultati, putnici iz područja visokog rizika moraju u karantin. Ako je rezultat testa negativan, otpada propisani karantin od 14 dana.
Doduše, zemlje izvan Evrope prvenstveno su se našle na listi rizičnih područja Instituta “Robert Koch”. Zbog toga se većina testova obavlja na aerodromima i u morskim lukama. Ministar zdravlja Spahn rekao je za ZDF da i putnici koji se vraćaju automobilom i vozom, unose koronavirus u Njemačku. A u slučaju Luksemburga, Njemačka ima susjednu zemlju, koja je rizično područje. Još nije jasno kako će se testirati oni koji dolaze u Njemačku iz ove EU zemlje.
Ko plaća testove?
Testovi bi trebali biti besplatni za putnike koji dolaze iz rizičnih zemalja. Prošle sedmice su takvi testovi, koji bi se radili direktno na aerodromima, dogovoreni na saveznom i pokrajinskom nivou. Uspjeh se već vidi, kaže jedan zaposleni Centra za testove na koronu u okviru aerodroma Köln-Bonn:
– S obzirom na to da su testovi besplatni, znatno više ljudi dolazi da se testira.
Ministar Spahn rekao je za ARD i ZDF da testovi na koronu ne bi trebali biti “finansijsko ili socijalno pitanje” za pojednica.
Političarka stranke Zelenih Kordula Schulz-Asche izjavila je za “Deutschlandfunk” da je zaštita stanovništva javna obaveza. Naglasila je i kako je mnogo razloga za putovanje u rizično područje, ne samo privatnih.
Iz kojih će se izvora finansirati troškovi testova, još je otvoreno pitanje. Druge testove na koronu finansiraju zdravstvena osiguranja, a savezna vlada je najavila finansijsku pomoć.
Postoje i kritike zbog preuzimanja troškova za testove. Ministar zdravlja Sjeverne Rajne i Vestfalije Karl-Josef Laumann želio bi da svako ko putuje u rizičnu zemlju, sam preuzme troškove vakcine.
– Svako ko putuje u rizično područje, mora znati šta radi i biti svjestan posljedica.
FDP, također, želi da svi oni koji su bili u visokorizičnim zemljama, sami plate svoje testove za koronu.