Za Bosansko akademsko društvo status nacionalne manjine bi značio i perspektivu za buduće generacije te zaštitu od otuđenja.
Austrijski dnevni list Heute se osvrnuo na zahtjev Bosanske akademske zajednice (GBAÖ) da građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine dobiju status nacionalne manjine u ovoj zemlji. U tekstu pod naslovom “Austrijski Bosanci žele novi status” je navedeno da Bosansko akademsko društvo ulaže velike napore da bi to postigla. Na njihovoj web stranici Heute izdvojili su razlog zašto smatraju da bi se to trebalo ostvariti.
– Mi, Austrijanci bosanskohercegovačkog porijekla, vjerujemo da će se uskoro desiti da Bosanci budu priznati kao etnička grupa. Biti priznat kao manjina je od velikog značaja jer to potvrđuje naš izvanredni doprinos historijskom, kulturnom i političkom razvoju države i društva, istaknuto je.
Ovaj dnevni list je ocijenio da zaista postoje razlozi da bh. zajednica bude priznata kao nacionalna manjina. Pozivajući se na podatke objavljene na stranici Statista, ova zajednica je među pet najvećih u Austriji i dobro je integrisana, te daje značajan doprinos razvoju zemlje.
Iz Bosanskog akademskog društva su naglasili da dio bh. zajednice mogu biti svi, bez obzira na religijsku pripadnost.
– Generacije Bosanaca i Hercegovaca žive u Austriji. Oni su jedna od najvećih i najintegriranijih zajednica. Dio bh. zajednice mogu biti svi bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost. To prije svega znači dobiti potvrdu o izvanrednom doprinosu razvoju historijskog, kulturnog i političkog života u Austriji, poručili su.
Podršku im je dao Krug intelektualaca 99 iz Sarajeva u kojem smatraju da bi to ojačalo položaj zajednice. I oni su potcrtali njihov doprinos razvoju ove države. Ocijenili su da bi ostvarivanje ovog zahtjeva bilo čimbenik u, kako su istakli, revitaliziranju bosanskohercegovačke države.
Za Bosansko akademsko društvo status nacionalne manjine bi značio i perspektivu za buduće generacije te zaštitu od otuđenja.
Heute je podsjetio da su u Austriji gradišćansko-hrvatska, slovenska, mađarska, češka i slovačka zajednica priznate kao nacionalne manjine. Time su znatno zaštićene od diskriminacije. To podrazumijeva da imaju pravo na maternji jezik kao zvanični jezik u javnim poslovima, školstvu, kulturnim djelatnostima itd. Između ostalog, nalaže se postavljanje dvojezičnih, odnosno višejezičnih natpisa na javnim mjestima.
Na portalu Heute je objavljena i anketa s pitanjem da li bh. zajednica treba dobiti status nacionalne manjine. Do sada 57,3 posto ispitanika smatra da se to ne treba desiti, njih 35,6 posto smatra suprotno, dok 7 posto ispitanika nema stav o ovom pitanju.