Zadržati status sigurnog odredišta Neumu je jamstvo uspješne sezone. Voditeljica Turističkog ureda Neuma Ankica Bogdanović ističe da su i sami iznenađeni.
Za potvrdu stare pučke poslovice o tome kako jednom osvane tek kad drugom omrkne ne treba ići daleko. Dovoljno je otputovati u susjedni Neum, gdje se u jeku korona-krize suočavaju s nezapamćeno uspješnom, rekordnom turističkom sezonom, piše Slobodna Dalmacija.
Iako se i Dubrovnik u kolovozu može pohvaliti s nešto punijim kapacitetima, aktualni neumski stupanj popunjenosti smještajnih kapaciteta vjerojatno se nikad neće dosegnuti. Jer, dojam je da su se državljani cijele BiH preselili upravo u Neum, a s njima i brojni državljani Srbije. Ipak, izostali su tradicionalni gosti iz Češke, Mađarske, Poljske, Koreje i Slovačke.
Za dolazak u Neum nitko ne treba niti tko traži negativni test na koronu. Stoga su Neum izabrali mnogi koji ne mogu ljetovati u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Turskoj ili Grčkoj. Tvrde: u Neumu nema teorije za koronu, nitko nikoga ne “šljivi” pet posto, nema teorije da se bilo tko razboli! Mi smo “korona-free” i ne treba nam fizička distanca jer već imamo kolektivni imunitet!
Zadržati status sigurnog odredišta Neumu je jamstvo uspješne sezone. Voditeljica Turističkog ureda Neuma Ankica Bogdanović ističe da su i sami iznenađeni.
– Imamo nikad brojnije goste iz Srbije i Vojvodine. Ludost je da ih agencije otamo dovode i na jednodnevne izlete! Prijašnjih su godina najčešće dolazili autobusima, a ove sezone osobnim vozilima. Stoga su gužve velike i bili smo primorani odlučiti da nema zaustavljanja u Neumu onome tko nema rezervaciju.
Doista, bosanskohercegovačka rivijera ima, nakon Monaka, najkraću morsku obalu u Europi. Ta je obala ovog ljeta vjerojatno najgušće popunjena turistima. Brojem gostiju iznenađeni su i ljubazni domaćini, a procjene se kreću od 16.500 do čak 20 tisuća gostiju! Vidljivo je to na svim plažama, posebno pješčanima, ispod hotela, gdje su kupači doslovce jedan na drugome. Slično je i na betonskim, nažalost, jednako neurednim plažama, gdje nitko ne poštuje preporuku o međusobnom razmaku od najmanje metar. Ali to je samo preporuka, ne i odluka, pa redari ne mogu niti imaju temelj za kažnjavanje neopreznih gostiju.
I dok su do srpnja najviše tražili sobe koje stoje 20 KM dnevno po osobi, u kolovozu se većinom traže apartmani i cijene su “napuhane”: za tri noći traži se 200 eura. Ali ni polovina prosječne bosanskohercegovačke mjesečne plaće nije prepreka za dolazak u Neum. Tvrde to i studenti iz Tuzle Mersed Herić, Senad Alihodžić, Almin Hadžić i Ramadan Hamzić.
– Kad podijelimo troškove, sve se može. Dolazimo godinama, a najskuplje je vikendom. Da možemo duže ostati, isposlovali bismo i popust. Ovog su ljeta najveći problemi nemogućnost odlaska na Makarsku rivijeru ili na izlet u Dubrovnik. Nema ni prave zabave; diskoteke ne rade, a živu mjuzu imaju rijetki objekti. Ali važno je da smo se okupali, osjetili more i osunčali se – kažu nam.
Nismo imali vremena doznati hotelske cijene, ali svi su hoteli dobro popunjeni i zahvaljujući popustima. Privatni je smještaj skuplji nego lani, a umirovljeni građevinar Husein i domaćica Derva Mesihić iz Gradačca, koji već sedmu godinu dolaze kod iste gazdarice, kažu:
– Ove je godine skuplje nego lani: za četiri noći platili smo 400 KM. Zbog gužvi sada za bolji apartman traže i 150 KM dnevno! Najviše mi smeta to što nitko ne čisti plaže. Možda i čiste, ali čistače još nismo vidjeli. Nedostaju tuševi, kabine za presvlačenje i barem jedan javni WC na svakih 500-800 metara.
Profesorica biologije Fatima Korać dodaje da mnoge agencije drže iste cijene: devet dana i autobusni prijevoz na udaljenosti od 350 kilometara zapadaju 560 KM. Od dviju Mostarki, profesorice biologije Sabine Dumpor te profesorice fizike Aiše Čerkez, doznajemo da si bosanskohercegovački prosvjetni radnici mogu priuštiti ljetovanje.
Ne dolazim često, ali je lijepo. Zbog korone glumim morona, nisu laži – loš je pristup plaži – u stihovima govori raspoložena Sabina.
Povoljne cijene
Na plaži su cijene najma ležaljki i suncobrana 6-8 KM, a uz plažu sladoled 1 KM, espresso 2, palačinka 2,5 KM, a sokovi 4 KM. Porcija srdela ili ćevapa s pomfritom je 11 KM, a lignje su 20 KM. Nešto dalje, u restoranima je, primjerice, filet brancina u vinskom umaku 32 KM, orada (350 g) na žaru s prilogom 25 KM, salata od hobotnice 20 KM, a omlet 8 KM.