Dok problem ne bude sistemski riješen, poljoprivrednici predlažu da Bosna i Hercegovina, poput nekih zemalja u Evropskoj uniji, ograniči uvoz dijela nagomilane robe.
Bosanskohercegovački poljoprivrednici, suočeni sa ogromnim viškom proizvoda, traže od države da uvede prelevmane i smanji uvoz robe u Bosnu i Hercegovinu. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, najavljeno je formiranje radne grupe koja će razmatrati ovu inicijativu.
Bosanskohercegovačko tržište ne može amortizovati viškove mesa, mlijeka i povrća koji su se nagomilali kod poljoprivrednika. U ovom trenutku, kako tvrde, na nivou Bosne i Hercegovine imaju viška oko 20 miliona litara mlijeka. Sa tržišnim viškom suočen je i poljoprivrednik Vladimir Usorac.
“Imam viška svih žitarica, imam raži pet tona, imam pšenice na kamari 100 tona, imam kukuruza, junećeg i svinjskog mesa, imam svega što bi jedno domaćinstvo trebalo da ima. Imam svega, ali ne mogu prodati ništa, ne mogu marke zaraditi”, kaže ogorčeni Usorac.
Poljoprivrednici su svjesni da je smanjena kupovna moć građana, ali traže pomoć države kako bi se domaća roba napravila konkurentnom i našla svoje mjesto na inostranom tržištu. Upozoravaju da se izvozi prvoklasno domaće, a uvozi jeftino meso.
“Na temelju podataka koje mi danas imamo, nije došlo do poremećaja, odnosno uvoz u BiH se nije povećao. Istina je da je smanjen konzum u BiH i smanjen je spoljnotrgovinski promet u BiH s obzirom da je pandemija uzrok kompletnog poremećaja”, kaže Stapa Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Bićo slaže se s ministrom Košarcem da uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu nije povećan.
“Ali, nije ni smanjen uvoz, to nije rekao. Mi smatramo i da je ova količina koja ulazi, da je to puno. Mi se slažemo s tim da se uvoz ne može zabraniti, nekada je neko potpisao sporazume i to je sloboda trgovine, i to je u redu. Ali, ministar Košarac i ostali trebaju se pozabaviti da zaštite domaću proizvodnju, a zaštititi je može da uvede prelevmane i ostale namete na tu uvezenu robu tako da će ona biti dosta skuplja na tržištu, odnosno da će se izjednačiti s našom”, mišljenja je Bićo.
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kažu da nijedna odluka neće biti donesena bez uvažavanja stavova entitetskih ministarstava. Vlada Federacije BiH donijela je odluku da iz programa pomoći privredi, a usljed pandemije virusa, izdvoji za poljoprivredu deset miliona maraka. Ova pomoć odnosi se na izvoznike. Podsticaji za proizvodnju obezbijeđeni su i u Republici Srpskoj.
“Mi smo ove godine vanredno izdvojili dva miliona za otkup povrća, odnosno tri miliona kada je u pitanju interventni otkup junadi i svinja. Mi ćemo do kraja mjeseca realizovati tu mjeru otkupa u okviru kojeg ćemo otkupiti 6.000 junadi odnosno 10.000 svinja. Time ćemo na značajan način pomoći našim poljoprivrednicima koji su imali ove tržišne viškove i mislimo da je ovo dobra mjera relaksiranju stanja na tržištu”, Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede RS.
Dok problem ne bude sistemski riješen, poljoprivrednici predlažu da Bosna i Hercegovina, poput nekih zemalja u Evropskoj uniji, ograniči uvoz dijela nagomilane robe. Sporazum o slobodnoj trgovini, Bosni i Hercegovini daje takvu mogućnost, piše BHRT.