Sve je počelo kada je Sablić prije tri sedmice dala veliki intervju za sedmičnik NIN u kojem se nije zadržala samo na temama vezanima uz glumu, kako to inače mahom čine bojažljivi glumci, već je bez dlake na jeziku, a biranim riječima, govorila i o današnjem društvu.
Već pune dvije sedmice traju orkestrirani napadi na poznatu glumicu Jelisavetu „Seku“ Sablić, koja iza sebe ima više od pola stoljeća profesionalnog bavljenja glumom, a široj javnosti je možda najpoznatija po svojim ulogama u filmovima „Maratonci trče počasni krug“, „U registraturi“, „Davitelj protiv davitelja“ te serijama „Bolji život“ i „Nepokoreni grad“.
Glumica koja je odigrala na stotinu filmskih, televizijskih i kazališnih uloga na meti se našla jer se drznula govoriti protiv režima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a pored toga „ubola“ je tamo gdje „velike patriote“ najviše boli, piše portal Lupiga.
Sve je počelo kada je Sablić prije tri sedmice dala veliki intervju za sedmičnik NIN u kojem se nije zadržala samo na temama vezanima uz glumu, kako to inače mahom čine bojažljivi glumci, već je bez dlake na jeziku, a biranim riječima, govorila i o današnjem društvu.
„Dugo traje ta agresija laži. A narod je još od devedesetih godina privikavan da živi u strahu, anesteziran i nemoćan, socijalizovan na pogrešno postavljenim vrednostima, na kojim se razvio poseban mentalitet. Narod nikada nije pratio svoj interes već je uvijek vjerovao u parole – patriotizam. Uvijek željan da ga svi vole i obožavaju, a ljut i bespomoćan ako nije tako“, istaknula je u intervjuu za NIN, dok je o budućnosti Srbije rekla da je u teškoj magli i da će ljudi, kada se „korona povuče“, nastaviti odlaziti iz zemlje, zaključujući – „Otadžbina je tamo gdje ti je dobro, a ne gdje su sarme“. Upravo ovu efektnu poruku je redakcija NIN-a odabrala kao naslov, zbog kojeg se glumicu počelo prozivati kao izdajnicu bez mrve patriotizma.
Govorila je i o medijskoj slici Srbije, ustvrdivši kako su skoro svi mediji u rukama režima.
„Ali da vam kažem, čini mi se da narod više ni pet para ne daje za to što tamo piše. Ma šta čitali, ljudi znaju šta je istina. I to mnogo više nego što mi mislimo. Dakle, i dalje postoji cenzura i postoje kažnjavanja, ali onda potpuno neočekivana, ali desi se tu i tamo, neka svjetlost probije. Kao sada ova presuda za manijaka iz Brusa, za Jutku. Osuđen je na tri mjeseca, umjesto na tri godine, ali je pomak napravljen, ipak je osuđen. To vidim kao znak popuštanja. Kao da se ipak nešto kreće, malim odbljescima ka ljudskim pravima“, objašnjava legendarna „Seka“.
Ustvrdila je i kako je u Srbiji mafija legalizirana i da to nikoga ne treba čuditi, jer se radi o općeprihvaćenoj stvari, zaključivši: „Pa ovo je država da umreš od smijeha. Oni jure nekog narkomana pa ga hapse za gram droge, a ovi ovde muljaju tone i tone droge i nikom ništa. Ne znam da li je moguće da se tako nešto strašno desi u nekoj državi, osim u Južnoj Americi.“
„Umjetnost je ovde na margini društva. Takvom orijentacijom mladi ljudi su prepušteni jeftinoći, poremećenim vrijednostima ili su osuđeni na iseljavanje iz zemlje, na bježaniju odavde. Pa, nekada su najbolje protjerivali u Sibir. To je u takvim režimima prirodno, da se sklanjaju svi koji vrijede, svi koji imaju integritet, pismeni i misleći. Svaki nezavisan intelektualac ovdje smeta i treba ga ukloniti, kao što je Staljin uklanjao svakog ko je znao da se potpiše. Pošto je kultura marginalizovana, to društvo gura u depresiju i apatiju. U svijetu, civilizovani narodi idu za sopstvenim interesom, a za ostvarenje tog interesa potrebni su najbolji. To ovde nije slučaj“, oštro će Jelisaveta Sablić.
Na pitanje o protestima u koje je prošle godine jedan dio srbijanskog društva polagao velike nade da bi mogli donijeti neku promjenu na bolje, Sablić je odgovorila da protesti nisu uspjeli jer su „prokrvljeni lažnim demokratima“. Upitana o stanju u kazalištu za vrijeme korona krize i problemima što tište ljude kojima daske život znače, te o odnosu vlasti prema tim problemima, bila je ponovno vrlo oštra.
„Hvala im što ne obraćaju pažnju. Ni dinara nisu dali. Ne znam kako opstaje pozorište“, rekla je poznata glumica pa potom napomenula da danas u Srbiji postoji vrlo velika podjela – na one koji moraju glasati za vlast i one koji ne glasaju.
Ni o opoziciji nije imala ništa lijepo za reći, već je izrazila uvjerenje da će se ljudi probuditi i pobuniti, a nadu polaže u radnike i mlade. Na pitanje kada će se dogoditi ta pobuna, duhovito je odgovorila – „Otkud znam, što bi rekla moja mama u mojim godinama, ma baš me briga.“
Govoreći o jugoslavenskim glumačkim velikanima, poput Miodraga Petrovića Čkalje ili Mije Aleksića, Sablić je rekla: „odavno sam primjetila da su zaboravljeni. To su bile nacionalne figure. Zamračeni su u vrijeme Miloševića, krajem 80-ih. Mića Orlović, Čkalja, Mija…, najedanput ih više nije bilo. Počeli su neki njihovi da nadiru…“
Nakon što je intervju objavljen krenula su parcijalna objavljivanja dijelova poruka Jelisavete Sablić u srbijanskim tabloidima koji jedva čekaju da nekom okače metu na prsa i puste s lanca hordu mrzitelja koji operišu na društvenim mrežama.
Kako se to radi sasvim je dobar primjer intervjua s Goranom Markovićem koji je na Lupigi objavljen početkom oktobra. Srbijanski tabloidi iz tog su intervjua uzeli samo ono što im treba – izrezanu izjavu – i pustili je u “eter”. Gotovo nijedan medij nije stavio link na intervjuu kako bi čitatelji mogli vidjeti kontekst u kojem se razgovor vodio i što je sve tačno Marković rekao, nego je počelo njegovo čerečenje. Markovićevu izjavu krenuli su komentirati zastupnici u parlamentu, nasrćući na njega drvljem i kamenjem, a iz njihovih izjava bilo je sasvim jasno da oni „sporni“ intervju s Markovićem uopće nisu pročitali, niti ih on zanima. Bitno je stvoriti atmosferu linča u javnosti.
U takvoj atmosferi sada je prvi s parlamentarne govornice na Jelisavetu Sablić đonom nasrnuo Marko Atlagić, zastupnik iz redova vladajuće Srpske napredne stranke.
„Ovoj gospođi zaista nedostaje patriotizam. Ona je izjavila da je otadžbina tamo gdje ti je dobro, a ne gdje ti je sarma. Gospođo, vi imate manjak patriotskih osjećanja. Patriotizam je kamen temeljac čovekove moralnosti, svetinja čovjekove duše. Zapamtite gospođo Sablić, patriotizam je najveći ukras čovjekove duše, koji vi, gospođo Sablić ne posjedujete“, između ostalog je rekao Atlagić i poručio legendarnoj glumici da krene čitati povijest srpskog naroda, kako ne bi postala „stranac u vlastitoj otadžbini“. Puna Skupština na ove je riječi Atlagiću uputila veliki aplauz. S napadima se nastavilo, a na stranu Jelisavete Sablić gotovo nitko javno nije stao. Na takvo stanje je u popularnoj televizijskoj emisiji „Utisak nedelje“ upozorio Božo Prelević, odvjetnik i jedan od osnivača Skupštine slobodne Srbije, pokreta koji kao svoj cilj ističe okupljanje svih građana koji žele kreirati bolju, demokratsku Srbiju.
„Zašto ćute glumci? Njih 5.000 ili 50.000. Organizuju se na društvenim mrežama 10 minuta za mnogo veću glupost. Pa, gdje ste umetnici? Što ne odbranite Seku Sablić? Što ne stanete u njenu odbranu? Je l’ vas strah, plašite se, bojite se“, rekao je Prelević u emisiji.
Moguće razloge tišine na sceni po ovom pitanju pokušao je kratko i efektno objasniti poznati filmski režiser Srđan Dragojević na Twitteru.
„Božo Prelević je u pravu – nema kolega da stanu iza Seke Sabljić. Evo, nas par. Ali, Božo ne zna – Telekom i RTS snimaju 30 serija, uloženo je 50 miliona eura, radi jedno 400 glumaca, ‘zlatno doba’! Nikola Kojo je izgubio glavnu ulogu u seriji jer su naredili producentu. Svi to znaju, ćute“, napisao je u nedjelju Dragojević. Inače, Nikola Kojo je također jedan od legendarnih glumaca, ali mlađe generacije, koji u javnim istupima ne zna „držati jezik za zubima“.
Napokon, jučer su priopćenjem reagirali iz Udruženja dramskih umetnika Srbije, napominjući kako je napad na Jelisavetu Sablić samo jedan u nizu napada na umjetnike zadnjih godina.
„Jelisaveta Seka Sablić je glumačko, umjetničko ime koje samo sebe svojom veličinom brani. Ona je vrhunska umjetnica, ovjenčana najvećim nagradama i priznanjima, voljena i poštovana. Njeno djelo, pozorišno, filmsko i televizijsko čine je živim kulturnim dobrom ove zemlje i naroda. Nadamo se da će svi koji su čuli šta je izgovoreno u Narodnoj skupštini prepoznati da to nije samo napad na Seku, nego i na sve građane koji umetnicu poštuju i vole, na kulturu naše zemlje, na pravo na slobodu da iznosimo svoja osećanja i mišljenja na bilo koju temu“, stoji u njihovom saopćenju u kojem napad nazivaju nedoličnim i nepatriotskim činom i atakom na Ustavom garantiranu slobodu izražavanja.