Od čovjeka koji je s početka političke karijere bio skeptičan prema Dejtonu, preko toga da se otvoreno zalagao za saradnju sa Zapadom i pristanak na kompromise, postao je, kako ga zovu, ljuti protivnik Zapada, čovjek sa crne liste SAD, “ruski igrač” na Balkanu, “posljednji branitelj Dejtona” i neko ko je opstanak Srpske uspio da veže za sopstveni ostanak na vlasti.
Revizija Dejtonskog sporazuma koju je nova američka administracija stavila na listu prioriteta, mogla bi ozbiljno da uzdrma političko tle na Zapadnom Balkanu, ali i popuni “radnu knjižicu” i pripremi za penziju jednu od do sada neprikosnovenih figura na ovim prostorima – Milorada Dodika, piše beogradski Blic. Veliku analizu Igora Žarkovića prenosimo u cijelosti:
Pitanje statusa Republike Srpske i buduće uređenje Bosne i Hercegovine bit će u narednom periodu među najvažnijim temama Zapada, a sa sadašnjim entitetskim predstavnicima u “nemogućoj državi” rešavanje ovog “problema” zvaničnicima EU i SAD nije polazilo za rukom godinama unazad. Ni trenutne prilike ne ulivaju nadu da će stvari pomjeriti sa mrtve tačke.
Pomjeranja nema ni bez Srbije, koja je jedan od potpisnika mirovnog sporazuma i “garant Dejtona”. Predsjednik Aleksandar Vučić rekao je nedavno da je pred Srbijom težak period, da će biti pokušaja ukidanja ingerencija vlasti RS, te da će Srbija trpjeti velike pritiske.
Revizija Dodika
Milorad Dodik je jedan od najuspešnijih političara na ovim prostorima. Na samom vrhu političke scene prisutan je više od 30 godina, od čega gotovo dvije decenije kao ključna figura, “čovek broj jedan” Republike Srpske. Koliko je vješt najbolje svjedoči činjenica da se u ovom dugom periodu i pored brojnih promjena odnosa snaga, smjena vlasti, prije svega u Srbiji, pa onda i svim ostalim zemljama koje oblikuju sudbinu Bosne i Hercegovine, veoma uspješno transforimisao i opstajao kao dominantan faktor. Čini se da je iz svake “revizije Dodika” izlazio sve jači i jači, da bi 2018. godine ostvario najubedljiviju pobedu na izborima za funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH.
Od čovjeka koji je s početka političke karijere bio skeptičan prema Dejtonu, preko toga da se otvoreno zalagao za saradnju sa Zapadom i pristanak na kompromise, postao je, kako ga zovu, ljuti protivnik Zapada, čovjek sa crne liste SAD, “ruski igrač” na Balkanu, “posljednji branitelj Dejtona” i neko ko je opstanak Srpske uspio da veže za sopstveni ostanak na vlasti.
Međutim, posljednjih godinu dana Dodikov politički angažman potresaju i skandali, od kojih je u javnosti najviše odjeknula ikona koju je poklonio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu, a za koju će se kasnije ispostaviti da je ukradena na ratištu u Ukrajini.
Žal za Trumpom
Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić kaže za Blic da nova američka administracija nije po volji i meri Dodika, te da je nakon predsjedničkih izbora u SAD krenuo “pravi verbalni rat” o uticaju nove administracije na prilike u BiH i između lobista koji s jedne strane priželjkuju “čvrstu ruku” iz SAD i sa druge strane izglađivanje odnosa entiteta i američke administracije.
“Dodik još žali za Trampom, šalje mu pisma diveći se njegovom patriotizmu. Njemu bliski ljudi i saradnici plaše javnost od “babaroge Amerike” koja će, predvođena Bidenom, ispoljiti naklonost prema Bošnjacima i nanijeti štetu Republici Srpskoj. Sve u svemu, odnosi su ambivalentni – Srpska ulaže ogroman novac u lobiranje u ovoj zemlji, nastojeći da prije svega Dodik bude uklonjen sa crne liste, a istovremeno se u političkom djelovanju iskazuje kako su pojedini ambasadori ove zemlje persone non grata”, kaže Topić za Blic i dodaje da je Tramp bio dalko poželjniji za Dodika:
“Trampova administracija i njegov stil iz ugla političkog vrha u RS bili su daleko poželjniji i prijemčiviji nego nova administracija, mada moram naglasiti da je i prethodna takođe “zadržala” Dodika na crnoj listi.
Kompromisi
Na pitanje da li je za eventualne razgovore sa SAD kada pritisci na Srbiju i RS uslijede potreban neko ko bi bio mekši i pristupačniji pregovarač, a u isto vrijeme i zaštitnik interesa srpskog naroda, sagovornica Blica ističe kako je za razgovore o unutrašnjem uređenju BiH potrebno da su na sve tri etnonacionalne strane na kompromise spremni političari.
“Ovi koje sada imamo blokirali su zemlju i nastojeći da pokažu kako je BiH nefunkcionalna država i doveli je u stanje da se nakon 25 godina traži jači angažman međunarodne zajednice za rješavanje problema zvanog BiH. Iz RS je potreban onaj pristup koji će pokazati da je vidi u BiH. Sve drugo je hazarderska igra sa neizvjesnim ishodom. Dobar dio međunarodne zajednice upravo kroz pritisak na Srbiju misli da je moguće obuzdati neke političare u RS – navodi ona.
Stanivuković kao Dodik iz mlađih dana
A u javnosti se kao neko ko bi mogao da bude alternativa u narednom periodu, sve češće spominje ime novog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji je na izborima u najvećem gradu u Srpskoj uspeo da pobijedi Dodikovog kandidata i jednog od njegovih najbližih saradnika, i tako članu Predsjedništva BiH zadao ozbiljan udarac poslije kojeg je zaprijetio da će Banjalučanima isključiti grijanjenje.
Stanivuković je uspio da iskoči iz kolosijeka u kojim obično krenu političari na ovim prostorima kada dođu na vlast i uspio da stekne simpatije građana. Čvrsto brani Republiku Srpsku i, takođe, ne krije da upravljanje loklalnom samoupravom nije vrhunac njegovih političkih ambicija.
Stanivuković, navodi sagovornica Bilca, jeste neko ko neobično podsjeća na Dodika iz mlađih dana u politici.
“Otuda toliko mržnje i prijezira prema njemu iz redova bliskih Dodiku. On uživa sve veće povjerenje i populističko idolopoklonstvo među građanima tako da sasvim sigurno ide putem zauzimanja “ozbiljnije” političke uloge. Vrijeme je da dio dosadašnjih političara ode u penziju”, navodi Topić.
Zahladili odnosi s Vučićem
Topić primjećuje i da je još jedna otežavajuća okolnost za Dodika to što je, kako navodi ona, u njegovom odnosu sa Aleksandrom Vučićem došlo do zahlađenja.
“Dodik je mislio da ima ekskluzivno pravo da u Beogradu zastupa Republiku Srpsku i to se polako počelo mijenjati. Odnosi sa vladajućima u Srbiji bili su puni javnog divljenja, ljubavi i intenzivni. Trenutno su zahladnjeli i to se vidi po pojedinim potezima Vučića”, zaključuje sagovornica Blica.