“Stoga ćemo pokušati ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji jer bez toga će funkcioniranje zemlje biti teško”, naglasio je.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Salzburgu da je potrebno ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH jer bez toga bit će teško funkcioniranje zemlje koja u listopadu bira parlament po starom zakonu pošto se o novom stranke nisu uspjele dogovoriti.
Za Hrvatsku je posebno važno pitanje Hrvata u BiH i velika je šteta da nije postignut politički dogovor o izmjeni izbornog zakona uoči izbora 2. oktobra, rekao je Plenković na radnoj večeri skupa “Global Europe Seminar, nesigurna budućnost?! Transformativna snaga kriza”.
Višemjesečni pokušaji hrvatskih i bošnjačkih stranaka da se dogovore o izbornoj reformi nisu uspjeli uprkos posredovanju administracije SAD-a i EU-a.
Izborima po starom zakonu “ponovno će institucije biti izabrane na način da jedan konstitutivni narod neće imati legitimne predstavnike”, rekao je hrvatski premijer, prenosi Hina.
“Stoga ćemo pokušati ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji jer bez toga će funkcioniranje zemlje biti teško”, naglasio je.
Središnje izborno povjerenstvo raspisalo je ranije ovoga tjedna opće izbore za 2. listopada, unatoč tome što nije izmijenjen izborni zakon kako bi se prestalo s preglasavanjem konstitutivnih naroda i osigurao izbor legitimnih političkih predstavnika.
RAT I COVID POTISNULI DRUGE KRIZE
Osvrnuvši se u govoru na rat u Ukrajini, Plenković je naglasio da je Rusija uvelike podcijenila tu zemlju u njezinom otporu te kako Ukrajini treba pomoći na raznim poljima te poduprijeti njezine ambicije da dobije poseban status u EU-u.
“Rusija je uvelike podcijenila Ukrajinu, hrabrost ljudi, heroizam vojnika i odlučnost da se odupru”, rekao je Plenković.
Potrebno je “poduprijeti ambiciju Ukrajine da dobije poseban status u EU-u, ali moramo poduprijeti i europske ambicije drugih zemalja”, rekao je.
U govoru je naglasio da su kriza s pandemijom covida i rat u Ukrajini stavili “sve druge postojeće krize u drugi plan”.
“Ova kriza na trenutak je učinila da zaboravimo druge prijetnje” što ne bismo trebali, rekao je i nabrojao nuklearnu prijetnju Sjeverne Koreje, pregovore s Iranom, tenzije u Južnokineskom moru, odnose SAD-a i Kine, potom klimatske promjene i ilegalnu migraciju.
“Nažalost ništa od toga nije nestalo”, naglasio je.
STANJE NA ZAPADNOM BALKANU
Poručio je kako stanje na zapadnom Balkanu treba pomno pratiti.
“Ne smijemo dopustiti da ta pitanja ostanu u sjeni jer i ona traže akciju”, kazao je Plenković.
Istaknuvši da je svaka kriza ujedno i šansa, pohvalio je EU u odgovoru na covid, kao signal europske solidarnosti, koji je pokazao “svrhu i misiju Unije”.
Plenković je ocijenio da je prerano reći hoće li se uspjeti na isti način solidarno riješiti i energetska kriza, ali je izrazio nadu da će se to dogoditi.
Podsjetio je na stratešku odluku o postupnom prestanku ovisnosti o ruskim energentima, uz uzimanje u obzir posebnih okolnosti svake zemlje, uz tranzicijski period kada bi trebalo stvoriti alternativne pravce i mreže, naglasivši pritom važnost LNG terminala na otoku Krku.