Od država Zapadnog Balkana se traži da podrže napore za dodatnu izolaciju Rusije, ali i da budu spremne boriti se protiv mogućeg ruskog utjecaja. EU navodi da države koje su “100 posto podržale sankcije”, i koje su na popisu “neprijatelja Rusije”, mogu biti i meta hibridnog rata.
Najviši dužnosnici EU više ne ograničavaju pritisak na Srbiju na međusobne sastanke i poruke iza zatvorenih vrata.
U ponedjeljak navečer je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell jasnije nego ikad pozvao Srbiju da implementira sankcije protiv Rusije jer “nije više moguće imati i europsku budućnost i bliske odnose s Putinovim režimom”.
Borrell je to rekao upravo nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU gdje je rat u Ukrajini i zajednički odgovor na izazove i posljedice tog rata bila glavna tema. Na sastanku su sudjelovali i ministri šest država zapadnog Balkana.
“Cijenimo strateški izbor onih partnera koji su uskladili svoje stavove s našima, uključujući i sankcije. Ministri su jasno izrazili očekivanja da će svi partneri biti privrženi europskim vrijednostima i uskladiti se sa sankcijama. Oni koji to još nisu učinili, Srbija je među njima, bi trebali to učiniti što prije mogu – dakle, ubrzati usklađivanje i implementiranje sankcija. Mi razumijemo poteškoće i cijenimo sve glasove protiv Rusije u UN-u, ali očekujemo od kandidata, od partnera, da se u potpunosti usklade s vanjskom politikom”, rekao je Borrell.
‘Ili Putin ili europska budućnost’
“Za mene kao visokog predstavnika, i za ministre, jasno je da održavati bliske odnose s Putinovim režimom nije više kompatibilno s izgradnjom europske budućnosti, Obje stvari u isto vrijeme nisu više kompatibilne”, rekao je Borrell.
Zatim je podvukao.
“Biti danas neutralan oko rata u Ukraini je lažni koncept. Jedna država je izvršila invaziju na drugu i staviti ih u isti koš znači propustiti uočiti razliku između napadača i napadnutog. To nije moguće. Ne možete samo gledati na drugu stranu”, rekao je Borrell, prenosi Jutarnji.
“Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora već su se 100 posto uskladile s nama. Zbog toga mogu biti na udaru hibridnih ratova. Čak i Kosovo je to učinilo iako nije bilo to dužno učiniti”.
U jednom internom dokumentu o raspravi, koje su EU službe pripremile uoči ovog sastanka, a u koji je Jutarnji list imao uvid, navodi se da je ruska agresija na Ukrajinu imala značajan utjecaj na cijelu Europu i učinila odnose EU sa Zapadnim Balkanom važnijima nego ikada.
“Rat je prouzrokovao značajna geopolitička prestrojavanja. Očekivanja od Zapadnog Balkana da se opredijeli za europske vrijednosti su viša nego ikada. EU mora prestrojiti sve partnere, uz poštivanje zajedničkih vrijednosti i ključnih međunarodnih normi, u osudi ruske agresije kao grubog kršenja međunarodnog prava i opasnosti za globalni mir i sigurnost, piše u tom neslužbenom dokumentu.
Dodatna izolacija Rusije
Od država Zapadnog Balkana se traži da podrže napore za dodatnu izolaciju Rusije, ali i da budu spremne boriti se protiv mogućeg ruskog utjecaja. EU navodi da države koje su “100 posto podržale sankcije”, i koje su na popisu “neprijatelja Rusije”, mogu biti i meta hibridnog rata.
Nije tajna da je većina ovakvih poruka upućena Srbiji od koje se, osim podrške sankcijama, traži i da se bori protiv ruske propagande u srbijanskim medijima.
– Dok Srbija napreduje u pristupnom procesu, ona se nije uskladila s većinom stavova EU i sankcijama kao odgovorom na rusku vojnu agresiju. Ukupna razina usklađenosti je pala ispod 50 posto, što izaziva zabrinutost za tu državu kad se gleda u kontekstu procesa proširenja. Dok se EU treba nastaviti angažirati sa Srbijom oko pune usklađenosti, vlasti u Srbiji moraju pokazati političku volju za to, piše u ovom dokumentu o raspravi i dodaje da i bez obzira na to Srbija mora efikasno spriječiti zaobilaženje EU sankcija.
– Srbija se isto tako mora boriti protiv proruske kampanje dezinformacija u svom medijskom okruženju. Očekujemo od Srbije da jasno i proaktivno komunicira svoju stratešku privrženost prema EU, navodi se dalje u dokumentu.
Ne navodeći posebno niti jednu državu i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Bärbock je u Bruxellesu rekla da je podrška EU sankcijama od strane svih partnera ključna, ne samo u pogledu zajedničkih vrijednosti. To je i pitanje od strateške važnosti, dodala je.
Da su mnoge države članice EU tražile da i Srbija podrži sankcije protiv Rusije priznao je i srbijanski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković, spomenuvši posebno Poljsku i baltičke države. Posebno je zahvalio ministru vanjskih poslova Mađarske koji je, prema njemu, branio Srbiju.
Ako je suditi prema diplomatskim izvorima, Mađarska je jedina imala razumijevanja za Srbiju.
Ovo je prvi puta da je šef zajedničke vanjske politike EU tako javno od Srbije zatražio da se konačno opredijeli na kojoj je strani. Naime, do sada se u EU vjerovalo da će to postići “prijateljskim uvjeravanjem” iza zatvorenih vrata – očito, bez uspjeha.