Non-paper Evropske komisije sadrži i zaključke da je Srbija usvajanjem ustavnih amandmana napravila “važan korak” ka nezavisnom pravosuđu, ali i da je neophodno produbiti reforme i otkloniti nedostatke, posebno “u ključnim područjima u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodi medija i ponašanju prema ratnim zločinima”.
Evropska komisija ne bi trebala otvarati nova poglavlja u pregovorima sa Srbijom dok Beograd ne ispuni uslove iz poglavlja 23 i 24 koja se tiču slobode medija i vladavine prava, objavili su beogradski mediji navodeći dokument iz Bruxellesa.
EK je pripremila izvještaj o vladavini prava u Srbiji u formi non-papera u kojem se navodi da, prema ranije predviđenoj metodologiji, ne bi trebalo otvarati nova poglavlja u pregovorima dok Srbija ne ispuni uslove iz poglavlja 23 i 24.
U tom se non-paperu, u koji je uvid imala TV N1 Beograd, navodi kako u pogledu slobode medija, uprkos sastancima radne grupe za sigurnost novinara, slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i dalje predstavljaju problem, te da je potrebno uložiti napor kako bi se stvorilo ozračje za nesmetano ostvarivanje prava slobode izražavanja.
EK ukazuje na to da su kasnile izmjene Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima, naglašavajući kako su oni potrebni “da bi se uspostavilo transparentno i pravično sufinansiranje medijskih sadržaja koji služe javnom interesu i kako bi se povećala transparentnost u vlasništvu nad medijima i oglašavanju”.
Istaknuto je i da su u svojim preliminarnim zaključcima od 4. aprila, nakon održanih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) konstatirali da je većina javnih i privatnih televizijskih kuća s nacionalnom pokrivenošću favorizirala aktualnog predsjednika države i vladajuću koaliciju, ograničavajući mogućnost birača da budu potpuno informisani prije izbora.
“Prema preliminarnim izvještajima i zaključcima promatrača iz OESS-a i ODIHR-a, tokom predizborne kampanje su u velikoj mjeri poštivane temeljne slobode, ali su zbog niza nedostataka bili neravnopravni uslovi borbe, koji su favorizirali vlast”, navodi se.
ODIHR naglašava da se, uprkos svojoj ulozi i obvezama, nacionalno Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) “nije bavilo tim pitanjima”.
Non-paper Evropske komisije sadrži i zaključke da je Srbija usvajanjem ustavnih amandmana napravila “važan korak” ka nezavisnom pravosuđu, ali i da je neophodno produbiti reforme i otkloniti nedostatke, posebno “u ključnim područjima u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodi medija i ponašanju prema ratnim zločinima”.
U svojim stajalištima EK je sugerisala da je sada potrebno raditi na implementaciji usvojenih ustavnih izmjena koje će pridonijeti da se osigura nezavisnost sudstva.
“Usprkos ovom pozitivnom razvoju događaja, ostaju neriješeni brojni izazovi koji se tiču nepristranosti, učinkovitosti i profesionalizma pravosuđa, pristupu pravdi i visokokvalitetnoj obuci”, navodi EK.
Problem korupcije
U području prevencije i suzbijanja korupcije, u non-paperu je naglašeno da je Srbija uvela izmjene u cilju poboljšanja mjerenja svog dosadašnjeg rada te da je neznatno povećan broj optužnica i pravomoćnih presuda za slučajeve korupcije na visokom nivou, ali nije bilo slučajeva konfiskacije imovine.
EK podsjeća i kako je “snažno ohrabrila Srbiju” da učestvuje u IPA projektu za praćenje regionalnih suđenja o korupciji i organiziranom kriminalu, što ona još uvije nije učinila.
Srbija je pohvaljena u pogledu vođenja migrantske politike, a navodi se i da je “nastavila na zadovoljavajući način” primjenjivati sporazum EU-Srbija o readmisiji.
Zemlja također učinkovito provodi kontrolu i nadzor granica, a nastavljeni su i napori na otkrivanju i sprečavanju krijumčarenja migranata.