Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da se zalaže da Srbija i zemlje Zapadnog Balkana što je prije moguće pristupe Evropskoj uniji i naveo da region u tom smislu može da računa na podršku Njemačke.
Završena je kratka posjeta njemačkog kancelara Olafa Scholza Srbiji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Scholz proveli su nešto više od dva sata zajedno.
Na konferenciji za medije održanoj nakon razgovora mogle su se čuti oštre poruke sa obje strane o gorućim temama – Kosovu, sankcijama, ali i putu Srbije u Europsku uniju.
Vučić je na konferenciji nakon sastanka u četiri oka sa njemačkim kancelarom poručio da je je čuo mnogo dobrih i hrabrih poruka njemačkog kancelara. Ipak, pored ohrabrivanja sa obje strane i vjetra u leđa za Srbiju, Scholz je došao sa zahtjevima EU koje do sada nisu mogle da se čuju u javnosti. Odlučna reakcija predsjednika Srbije nije izostala.. Ovo su bile najvažnije teme sa sastanka.
Sankcije Rusiji
Na sastanku dva zvaničniika dosta je bilo riječi o agresiji na Ukrajinu i sankcijama Rusiji.
“Kancelar Scholz je tražio na vrlo jasan, decidan i oštar način da se priključimo sankcijama Rusiji, da podrzimo restriktivne mjere EU. Ja sam govorio o našoj poziciji i o specifičnosti situacije oko Kosova, energetike i tradicionalnih odnosa sa Ruskom federacijom”, rekao je Vučić.
Govoreći o tome, on je kazao da je Srbija izrazila svoj stav u Ujedinjenim nacijama osuđujući napad na Ukrajinu.
“Mi imamo drugačiji stav kada je riječ o sanckijama. U čemu je razlika kada neko izvede napad na Srbiju bez odluke Vijeća bezbednosti Ujedinjenih nacija, i kada neko bez odluke UN izvrši agresiju na Ukrajiju. Mi se vrlo dobro sjećamo sankcija, i ne zaboravite da imamo hjistorijske odnose sa Rusijom. Razumio sam zahteve kancelara Scholza, njegov je zahtjev da to uradimo jučer, odnosno što je moguće prije, i iskreno smo o tome razgovarali”, rekao je Vučić.
Pitanje Kosova
“Nemojte da se ljutite što je naš odnos prema Kosovu drugačiji od vašeg, jer onoliko koliko vi volite teritorijalni integritet Ukrajine, nemojte da se ljutite, Srbi vole teritorijalni integritet Srbije. Izvinite. Možete da mislite o meni šta hoćete, ali to je tako”, kazao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je tako odgovorio na pitanje šta bi bila konkretna posljedica Srbiji za pristupanje EU, ako ne prizna Kosovo.
“A mi smo uprks svemu tome, uprkos Rezoluciji 1244 koja je u punoj snazi, smo spremni da razgovaramo o kompromisnim rješenjima i znamo da je to uslov za našu budućnost. Ovo oko međusobnog priznanja je i za nas iznenađenje, ali Njemačka je velika i moćna, snažna, mi smo mali i ostaje na nama da sagledamo kako da se prema tome ophodino u narednom periodu. Mi ćemo uvijek biti spremni za napredak u dijalogu”, kazao je Vučić.
Istakao je i da Srbija ne reaguje na taj način na pritisak, u kojem nam neko nešto zaprijeti, a mi moramo da uradimo.
“Mi smo danas čuli da se traži međusobno priznanje. Mi nikada ranije nismo čuli ni od koga iz Evrope da se traži međusobno priznanje. Mi smo slušali da se traži, a ono što jeste dio pregovaračke platforme koju Srbija ima sa EU, to je da se traži normalizacija odnosa između Beograda i Prištine i nikada niko nije govorio o međusobnom priznanju osim Amerikanaca, koji su tu doktrinu usvojili prije tačno tri godine. Dakle, niko u Evropi ni danas zvanično ne traži međusobno priznanje, to smo čuli danas na konferenciji”, podvukao je Vučić.
Kako je rekao, stvari se mijenjaju na štetu Srbije, kako je i predvidio da će da se događa prije nekoliko sedmica, prateći šta se dešava u drugim dijelovima Evrope.
“Ako vi mislite da treba da nam prijetite zato što se trudimo da sačuvamo poredak UN, ili zato što se trudimo da dođemo do kompromisnog rešenja, mi nemamo ništa protiv. Vi svoj posao, mi svoj posao. Ono što je za mene bilo važno je da kancelar razumije suštinu problema, i da zna da se stvari rješavaju tako što idete korak po korak.. Srbija nikad nije odustajala od dijaloga, Srbija nikada nije odbila nijedan sastanak, prisustvovala je i prihvatila svaki poziv… Dokument o nestalim osobama smo mogli da potpišemo još prije godinu dna, ali nismo zbog hira nekih drugih osoba o čemu neću sad da govorim”, istakao je Vučić.
Govoreći o ‘kosovskom problemu’, Vučić je rekao da ponekad kaže i uradi “nešto što ide i na moju ličnu štetu, gledam da se ugrizem za jezik, da ne bi išlo na štetu građana”.
Ulazak Srbije u EU
Predsjednik je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Scholzom rekao da je to što je čuo od kancelara Šolca veoma važno i da, kako je rekao, “zna da kada neki drugi kažu da su za ubrzanje evropskih integracija to ne mora da bude uvek tako, ali kada to kaže njemački kancelar on zna da govori istinu”.
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da se zalaže da Srbija i zemlje Zapadnog Balkana što je prije moguće pristupe Evropskoj uniji i naveo da region u tom smislu može da računa na podršku Njemačke.
”’Moj cilj je da uspijemo u tome, ne u dalekoj budućnosti, nego što je prije moguće. Neće to biti moguće za šest mjeseci, to svako zna, to će još dugo da traje, ali bi bilo dobro da se pospješuje velikom hrabrošću”’, rekao je Scholz. On je tako odgovorio na pitanje da li postoji vremenski okvir za pristupanje Srbije i zemalja Zapadnog Balkana EU s obzirom na zamor u Srbiji od obećanja EU i evropskih lidera, kao i na istraživanja javnog mnjenja da popularnost EU u Srbiji opada.
Scholz je rekao da brzina pristupanja EU zavisi od mnogo faktora, prije svega od zemalja koje žele da pristupe EU i njihovog truda da ispune sve neophodne uslove za pristupanje, ali i od ambcije i dinamike EU u tom pravcu.
”Mi možemo da doprinesemo tako da ambicija i zamah EU bude veliki, to je nešto o čemu sam posvećen”, istakao je.
Naveo je da su procesi pristupanja doveli do velikih promjena u svakoj zemlji i dodao da je to neminovno na putu ka EU, a da je preduslov za to da su odgovorni u zemljama kandidatima spremni za promjene i da teže članstvu u EU.
”Želim vas ohrabriti, možete se pouzdati da ćete dobiti našu podršku u svemu tome”, rekao je Scholz.
Ekonomija
Vučić je posle razgovora sa njemačkim kancelarom rekao da ljudi u Srbiji i Njemačkoj često lako prelaze preko činjenice da Srbija i Njemačka sve bliže i bolje sarađuju po pitanju ekonomije, te da je u samo u prva četiri mjeseca ove godine zabilježno povećanje trgovinske razmjene od 25,7 posto, u odnosu na lani.
“To je nevjerovatan skok. Očekujemo da ove godine dostignemo trgovinsku razmjenu sa Njemačkom veću od 7,5 mlrd eura”, rekao je Vučić.
Dodao je da to Njemačku čini ubjedljivo najvećim trgovinskim partnerom Srbije, kao i Srbiju najvećim trgovisnkim partnerom Njemačke na Zapadnom Balkanu.