Odnos Njemačke i Srbije dodatno je ugrozilo to što je srbijanski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom prošlog mjeseca potpisao sporazum kojim su se obvezali na konsultaciju o vanjskopolitičkim pitanjima.
Dva dana uoči samita Zapadnog Balkana u Berlinu njemački visoki zvaničnik kazao je da će Srbija ubrzo morati odlučiti želi li se priključiti Evropskoj uniji ili želi nastaviti razvijati svoje odnose s Rusijom.
Reakciju Njemačke izazvali su izvještaji po kojima je Beograd zbog tenzija na Kosovu svoju vojsku stavio u stanje visoke pripravnosti.
“Potreba za donošenjem odluke dolazi do vrhunca”, rekao je njemački dužnosnik, koji je želio ostati anoniman. “Odnos sa Srbijom je složen – ima dobrih i loših strana. Odnosi Srbije s Rusijom svakako su dio loših strana tog odnosa”, dodao je.
Odnos Njemačke i Srbije dodatno je ugrozilo to što je srbijanski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom prošlog mjeseca potpisao sporazum kojim su se obvezali na konsultaciju o vanjskopolitičkim pitanjima.
Srbija od 2012., kada je postala kandidatkinja za pristupanje EU, pokušava balansirati između historijsko bliskih odnosa s Rusijom i težnji za integracijom s Evropskom unijom. Taj balans dodatno je otežao rat u Ukrajini, posebno zato što mnogi Srbi simpatiziraju Rusiju.
Njemački zvaničnik kazao je da će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić imati potpunu potporu EU i njemačke vlade odluči li se ići putem evropskih integracija. Također, dodao je da će Srbija, odabere li drugi put, osjetiti posljedice svog odabira.
Srbijanski ministar obrane Miloš Vučević rekao je da se Srbija zalaže za dijalog, ali i da ne može biti opuštena. “Vojska je spremna zaštititi sve građane Srbije, uključujući i Srbe na Kosovu, u to niko ne treba sumnjati”, kazao je Vučević vezano za sve zategnutije odnose s Kosovom.
Kosovo je više puta pokušalo naložiti svojoj srpskoj manjini da promijeni svoje stare tablice koje datiraju iz vremena prije 1999. godine, kada je Kosovo još bilo dio Srbije, što je izazvalo otpor srpske manjine koja tablice ne želi promijeniti.
Iz Kosova su prošle sedmice su saopćili da odgađaju plan zapljene srbijanskih automobila čiji vlasnici odbijaju promijeniti stare tablice, iz vremena kada je Kosovo još bilo dio Srbije. Ta odluka uslijedila je nakon što je EU upozorila da bi zapljena automobila mogla dodatno potaknuti etničke napetosti.
Iz EU su u subotu rekli da Kosovo ima pravo postupno ukinuti tablice, ali bi trebalo produljiti prijelazno razdoblje. Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008., ali oko 50.000 etničkih Srba koji žive u sjevernom dijelu odbijaju priznati vlast Prištine.