Sin legendarnog Mustafe Nadarevića, nakon 15 godina bavljenja brazilskom borilačkom vještinom jiu jitsu, svoje znanje sada uspješno prenosi na brojne polaznice njegove obuke samoobrane.
Aša, sin nadaleko poznatog glumca Mustafe Nadarevića, ovih je dana okružen ženama, ali ne zbog svoje impozantne pojave. Naime, bivši takmičar u jiu jitsuu odlučio je svoje znanje borilačkih vještina pretvoriti u o Između demonstracija obrane otkrio je i reakciju oca na njegov odabir životnog puta. A otkrio je i kako se sigurno izvući iz opasne situacije.
– Kako sigurno pobjeći, kako stvoriti distancu i kako se u početku uopšte postaviti prema nasilniku?! Ključno je da nasilnik već u početku vidi da vi njemu pružate otpor, da niste laka meta. To će u većini slučajeva da ga razoruža, a kasnije ako dođe do fizičkog nasilja možete te tehnike primijeniti. Naglašavam, to je zapravo zadnja stvar koju bi trebale raditi, ne bi se trebale upuštati u fizički obračun sa muškarcem koji je snažniji od vas, nego probajte prvo pobjeći, objasnio je Aša Nadarević.
Sin legendarnog Mustafe Nadarevića, nakon 15 godina bavljenja brazilskom borilačkom vještinom jiu jitsu, svoje znanje sada uspješno prenosi na brojne polaznice njegove obuke samoobrane.
– Čuo sam za puno situacija gdje bi samopouzdanje stečeno na borilačkim vještinama već u startu razoružalo tu neugodnu situaciju. Puno ljudi zapravo nije nikad doživjelo fizičko nasilje i kad se ono dogodi, oni se smrznu, zato je odličan jiu jitsu da postepeno navikavamo tijelo na taj fizički kontakt i stres’, objasnio je Aša.
Aša je u ovoj vještini upisao drugo mjesto u Europi, a treće u svijetu, a sada se okrenuo karijeri trenera.
– Ja kažem da ima taj filter za ego gdje, ako ne možete prihvatiti to da niste najjači u svakom trenutku i da ćete sve pobjeđivati jednostavno nećete izdržati na tim treninzima, jer znaju bit brutalni, govori Aša.
Zbog čega tati Mustafi nije bilo lako prihvatiti sinov izbor, no gluma pak nikada nije bila opcija.
– U mlađim danima bavio se boksom ali je saznao da odumiru moždane stanice i uvijek su mu te borilačke vještine opasno zvučale tako da smo imali tu razgovora oko toga, ali u jiu jitsu nema udaraca. To je fizički naporno ali je potpuno sigurno za vaš mozak. Mislim da je tati bilo važno da mi nađemo svoj poziv i tu nas je apsolutno poticao i podržavao, priča Aša.
Zato je i danas, iako ga nema, njegova prisutnost u Ašinu životu opipljiva.
– Tata je cijeli moj život bio jedna umirujuća prisutnost i ta njegova staloženost je i dan danas nešto što mi stvara osjećaj sigurnosti i nešto što mi je važnije od bilo kakvog savjeta koji mi je dao, kaže Aša.
Nedavno je postao i dajdža malene Rumi, koja će jednog dana imati najboljeg instruktora samoobrane.
– Još je sad mala i ne razmišljam o tome, ali jednog dana kad bude dovoljno stara ćemo se naći na tatamiju i probati ću je naučiti da jednog dana bude sigurna i hrabra, poručio je Aša.