“Najviše uvoza u Bosnu i Hercegovinu je bilo iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Italije. Iz Srbije je uvezeno oko 200 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od oko 98 miliona”, navode iz UIO.
Izvoz žitarica iz Bosne i Hercegovine u toku prošle godine je iznosio oko 20 miliona kilograma, što je duplo manje u odnosu na 2021. kada je izvoz iznosio oko 48 miliona kilograma.
Kako su za “Nezavisne novine” naveli iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u toku prošle godine izvezeno je 20.599.339 kilograma žitarica, u vrijednosti od 16.676.356 KM.
“U toku 2021. godine izvezeno je 48.794.765 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od 24.038.020 KM”, navode iz UIO.
Kada je riječ o zemljama u kojima je bilo najviše izvoza u toku prošle godine, to su Hrvatska, Italija, Australija.
“U Hrvatsku je izvezeno 12.185.830 kilograma, a vrijednost je iznosila 9.524.841 KM, u Italiju je izvezeno 4.244.350 kilograma, u iznosu od 3.183.183 KM”, navode iz UIO, dodajući da je u Australiju izvezeno oko dva miliona kilograma žitarica.
Kada je riječ o uvozu, on je u toku 2022. godine iznosio 442.600.371 miliona kilograma žitarica u vrijednosti od 221.908.046 miliona KM.
“Najviše uvoza u Bosnu i Hercegovinu je bilo iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Italije. Iz Srbije je uvezeno oko 200 miliona kilograma žitarica, u vrijednosti od oko 98 miliona”, navode iz UIO.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je za manji izvoz iz Bosne i Hercegovine glavni uzročnik suša, koja je prethodne godine ostavila svoj danak.
“Žitarice čuvamo za sebe, ali imamo i sušnu godinu iza nas, koja je desetkovala prinos, te samim tim nismo imali šta da izvozimo”, kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, sigurno je da su poljoprivrednici dobar dio žitarica koje su proizveli ostavili za vlastite potrebe.
“Definitivno je suša učinila svoje i to je vidljivo na izvozu”, zaključuje Marinković.
Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, rekao je za “Nezavisne novine” da za mani izvoz postoje tri ključna razloga.
“Prvi razlog je svakako sušna godina koja je ostavila posljedice na proizvodnju u čitavoj Bosni i Hercegovini, dok je drugi razlog neizvjesnost snabdijevanja na međunarodnom tržištu žitarica”, rekao je Gligorić.
Kako je dodao, neizvjesnost u nabavci iz inostranstva ima značajnu ulogu u izvozu žitarica.
Kao još jedan od uzroka za manji izvoz Gligorić navodi i to da, kada rastu cijene žitarica, poljoprivrednici koji imaju svoju proizvodnju za izvoz ostavljaju, odnosno čekaju bolju cijenu i odlažu prodaju.