Rusija minira napredak i mir na Zapadnom Balkanu provodeći operacije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a britanska vlada mora preuzeti veću odgovornost i zaštititi mir u toj regiji više nego ikad, kako se ne bi ponovila masovna ubijanja i silovanja kao 1990-ih godina, istaknulo je u svojim govorima jedanaest britanskih lordova.
Debatu u Domu lordova britanskog parlamenta inicirala je u utorak, 17. oktobra barunica Arminka Helić, piše Radio Slobodna Evropa.
Helić, članica Konzervativne partije koja je trenutno vladajuća u Ujedinjenoj Kraljevini, rođena je u Gračanici na sjeveru Bosne, odakle je tokom rata 1990-ih izbjegla u Britaniju. U Dom lordova imenovana je 2014. godine na prijedlog bivšeg britanskog premijera Davida Camerona i članica je Odbora za vanjske poslove.
Parastrukture entiteta
Helić je Vladu Njegovog Visočanstva pitala da li evropska politika na Zapadnom Balkanu uspijeva postići cilj. Podsjetila je na nedavni napad na Kosovu te kazala da posljednjih desetak godina lideri Republike Srpske nastoje oslabiti državu BiH.
Kazala je da vodstvo ovog entiteta pokušava kreirati parastrukture i da želi učvrstiti administrativnu liniju razgraničenja kao čvrstu granicu s ciljem konačnog odcjepljenja.
Za Srbiju je rekla da nema dokaza da je partner u očuvanju teško stečenog mira. Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kazala je da potpisuje sporazume koje kasnije ne poštuje, da se naoružava kupujući dronove iz Kine i Irana te pitala britansko Ministarstvo obrane da li su toga svjesni.
Naglasila je da mir na Balkanu minira Rusija koja širom regije širi lažne informacije i često iskorištava Srpsku pravoslavnu crkvu. Pozvala je na jačanje međunarodnih mirovnih snaga KFOR-a na Kosovu kao i EUFOR-a u BiH.
”Već je upućen poziv da britanske trupe ojačaju EUFOR čiji mandat treba biti produžen idućeg mjeseca u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ako Rusija ili Kina ulože veto, moramo biti spremni da Sjevernoatlantski savez (NATO) preuzme ulogu”, kazala je pored ostalog Helić.
BiH u ozbiljnim strukturnim problemima
Barunica Mary Goudie iz Laburističke partije kazala je da je u BiH tokom rata ubijeno oko 100.000 ljudi, a milijuni raseljeni. Ocijenila je da je Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine zaustavio rat, ali da BiH ostaje s ozbiljnim strukturnim problemima.
”U BiH je trenutno zastoj i ono što Evropska komisija naziva dubokom političkom polarizacijom. Mir mora biti zaštićen od nacionalizma”, kazala je barunica Goudie. Ona je ocijenila da je politički diskurs u BiH ”obojen genocidom”.
”Ratni zločinci se slave kao heroji u učionicama, medijima, javnom govoru. Preživjele žrtve rata su stigmatizirane”, kazala je, pored ostalog, barunica Goudie i istaknula da je potrebno ulaganje u infrastrukturu, obrazovanje, ekonomski razvoj, a britansku vladu pozvala da zaštiti ključne principe Daytonskog sporazuma.
“Vitalna je uloga lidera”
Lord John Alderdice iz Savezničke partije Sjeverne Irske je kazao da je bio u Sarajevu, gdje je, kako je kazao, ubijen austrougarski prestolonasljednik i počeo Prvi svjetski rat.
”Tad je guverner (visoki predstavnik – OHR, op.a.) bio Paddy Ashdown 2006. godine. Tih godina bila su velika postignuća. Vitalna je uloga lidera. Paddy je bio lider. Ključno je da imamo prave lidere i izvana i unutar BiH”, kazao je lord Alderdice. I on je kazao kako Rusija i Kina iskorištavaju konflikte u regiji te da britanska vlada i Evropa moraju obratiti pažnju na pogoršanje situacije u BiH i na Balkanu.
Grof od Sandwicha, John Edward Hollister Montagu, nezavisni predstavnik, kazao je kako je međunarodna zajednica ”podbacila kad je počinjen genocid u Bosni i na Kosovu”.
”Nadam se da je britanska vojska spremna poslati trupe na Zapadni Balkan ako bude potrebno. Nažalost moramo prihvatiti da UN nije u mogućnosti to učiniti”, kazao je grof od Sandwicha.
“Situacija u BiH opasnija nego 1990-ih”
Lord Patrick Thomas Cormack iz Konzervativne partije kazao je kako se sjeća ranih 1990-ih ”kad se u ovom domu upozoravalo na masovna ubijanja i silovanja, masakr hiljada muškaraca i dječaka u genocidu u Srebrenici”.
”Trebali smo naučiti lekciju. Danas postoji stvarna opasnost jer živimo u vremenu koje je opasnije od bilo kojeg vremena nakon Drugog svjetskog rata. Bio sam nedavno u Sarajevu i situacija u Bosni danas je opasnija nego početkom 1990-ih”, kazao je pored ostalog lord Cormack.
On je ocijenio da se Rusija ”ne libi raditi probleme”.
”Moramo prepoznati da je naš kontinent Evropa koji se ujedinjavao svih ovih godina nakon Drugog svjetskog rata u velikoj opasnosti. Ne smijemo izgubiti iz vida opasnost novog sukoba na Zapadnom Balkanu. Postoji stvarna opasnost da će Rusija koristeći Srbiju totalno destabilizirati BiH, podržati odcjepljenje Republike Srpske koje nije moguće ni pod kojim uvjetima”, kazao je pored ostalog lord Cormack.
(Ne)rješiv problem Zapadnog Balkana
Lord Donald Anderson od Swanseaja, član Laburističke partije kazao je kako su nakon Daytona 1995. godine brojne zemlje pozvane i ušle u članstvo u EU.
”Tad mi je grčki ministar rekao da je problem Zapadnog Balkana rješiv, ali 20 i više godina kasnije vidimo da nije. Čak je i termin Balkan postao uvrjedljiv. Hrvatska i Slovenija, koje su postale članice NATO-a i EU, ne žele da je tamo svrstavaju”, kazao je lord od Swanseaja.
On je ocijenio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
”Kako britanska vlada na to gleda, pozitivno ili negativno. Kako gleda na najave odcjepljenja Republike Srpske”, pitao je lord od Swanseaja.
Uticaj Rusije
Slične govore održali su i grof od Dundeeja Alexander Scrymgeour iz Konzervativne partije, lord od Ladytona Desmond Henry Browne iz Škotske Laburističke partije, te lord Jeremy Purvis od Tweeda iz Škotskih liberalnih demokrata.
Govor su održali i lord Ray Edward Harry Collins od Highburyja iz Laburističke partije i lord Tariq Mahmood Ahmad od Wimbledona iz Konzervativne partije.
Svi su u govoru spomenuli utjecaj Rusije u regiji, za koju je lord Ahman kazao kako “raspiruje konflikte širom svijeta pa tako i na Zapadnom Balkanu”. Lord Purvis od Tweeda je kazao kako je na Balkanu “stvoren sigurnosti vakuum koji će iskoristiti oni s najgorim motivima”.
Prethodna rasprava i britanske sankcije
Dom lordova je sredinom decembra 2021. godine održao raspravu o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, na inicijativu Helić. Ona je tom prilikom kazala kako se u BiH i na Balkan “infiltrirala Rusija”.
Tad je ocijenila da su države Zapadnog Balkana “zahvaćene korupcijom i zaslijepljene kineskim kreditima koji ugrožavaju transparentnost i životnu sredinu”.
Ocijenila je da je “agresivni nacionalizam koji podsjeća na devedesete već neko vrijeme u porastu” te pozvala na uvođenje sankcija onima koji ugrožavaju Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine završen rat u BiH.
Tadašnji britanski premijer Boris Johnson imenovao je Stuarta Peacha za posebnog izaslanika za Zapadni Balkan u decembru 2021. godine.
Britanija je nekoliko mjeseci kasnije, u aprilu 2022. uvela sankcije sadašnjem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i srpskoj članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović.
Dom lordova je gornji dom britanskog parlamenta koji broji 781 člana.
Nadležnosti Doma lordova su ograničene i dok na neke zakone može uložiti amandmane ili veto, na većinu ne može, uključujući budžet i porezne zakone, niti može pokrenuti smjenu vlade.
Neki članovi ulaze u Dom lordova nasljedno – po rođenju (plemstvo), neki po funkciji poput biskupa Anglikanske crkve, a neki su imenovani na prijedlog stranaka. Laburistička partija je zagovarala ukidanje ili reformu ovog doma.
Drugi je Dom zajednica čiji zastupnici se biraju na izborima.