Pravda pred sudovima u Bosni i Hercegovini izgleda nedostižno. Ima slučajeva da se pojedini predmeti odugovlače i do 15 godina. Rok trajanja sudskih postupaka nije određen, osim termina “razumni rok”. Koliko traje “razumno” pred sudovima u BiH?
Optužnica potvrđena 2017. Suđenje nije počelo ni danas. Početak se uglavnom odgađa zbog nedolaska.
To je predmet protiv bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine Alije Delimustafića i ostalih. Posljednji pokušaj početka ročišta propao je u utorak 5. decembra, javlja BHRT.
“Suđenje se opet mora odgoditi, uz opomenu da se ubuduće nedolasci moraju ranije najaviti, a ne na dan zakazanog ročišta”, naveo je tada Igor Todorović, predsjedavajući Sudskog vijeća u Kantonalnom sudu u Sarajevu.
To je jedan od razloga. Odbrana ima brojne druge mogućnosti, koje u praksi i koristi. Tako je odbrana Milorada Dodika već dva puta koristila zahtjev za odlaganje ročišta, jednom zbog puta u Mađarsku, drugi put zbog žalbe o odbijanju zahtjeva da se predmet prebaci sudu u Banjoj Luci.
“Odbacujem da je ovo u smjeru odugovlačenja. Ništa mi ne dobijamo za tjedan ili dva. Ništa se neće rješiti. Međutim, pravo na pošteno suđenje i nezavisan sud je temelj svake pravno uređenje države i svake demokracije”, rekao je Dodikov advokat Anto Nobilo.
Od takvog modela smo daleko, smatraju iskusni pravnici. Postupci traju predugo, ljudi se iscrpljuju.
“U tom pravcu moje je iskustvo preveliko. Samo ću Vam kazati da jedan postupak na Kantonalnom sudu u Sarajevu u predmetu Željeznice traje, čini mi se, već 12 godina. Ti ljudi su kroz ovaj postupak ostarili, neki su i pomrli”, ističe advokat Josip Muselimović.
Dugotrajni sudski procesi, nekvalitetne optužnice, česte izmjene Sudskog vijeća, niske kazne. To su faktori koji dovode do neefikasnog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, upozorava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
“To je tako zato što su naši procesni zakoni u prvom redu loši. Drugo, jer se nažalost sudije i tužioci i komplet pravosuđe čak i ne pridržava tih zakona. Mi imamo brojne primjere gdje su upravo zbog nepoštovanja zakona dolazilo do brojnih izuzeća, smjena sudija, tužilaca i slično”, naglašava Ožegović.
Trajanje “razumnog roka” nije definisano. Nerješavanje sudskih postupaka u “razumnom roku” direktno je kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, pa su relativno česte apelacije tom sudu zbog nerazumnih rokova. Rješavanje sudskih postupaka u praksi, prema Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, trebalo bi da se odvija prema formuli 4+3+2, a to znači: četiri godine prvostepeni, tri godine drugostepeni postupak, i ako bi se upućivala apelacija Ustavnom sudu – dvije godine roka za odlučivanje.