Pad cijena nekretnina u Njemačkoj najdrastičniji je u barem 60 godina: u protekloj godini stanovi su pojeftinili za 8,9 posto, porodične kuće za 11,3 posto, dok je cijena stambenih zgrada pala čak za 20,1 posto. Kad bi se te brojke uskladile s inflacijom, pad bi bio još značajniji, uvećan za oko pet postotnih poena, objavio je njemački Institut za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela.
Međutim, od 2009. su cijene nekretnina porasle tri do četiri puta, piše Spiegel, prije nego što je 2022. godine počeo nagli pad. Šef IfW-a Moritz Schularick zato ističe da veliki pad cijena zapravo i nije zabrinjavajući za gospodarstvo.
“S obzirom na neumjereni rast cijena u posljednjih deset godina i novo kamatno okruženje, faza korekcije cijena svakako je primjerena, pa čak i nije zabrinjavajuća za ukupno gospodarstvo”, rekao je Schularick.
Zbog astronomskih cijena i jakog porasta kamata lani je prodano čak 27 posto manje stanova i 16 posto manje kuća, prenosi Spiegel Online. Ali, u usporedbi s 2021., pad je još drastičniji: prodano je čak 49 posto manje stanova i 39 posto manje obiteljskih kuća. Dakle, ni u Njemačkoj ne vlada klasična tržišna logika, prodavatelji radije odustaju od prodaje nego da spuste cijenu.
Puno se manje gradi. Zavod za statistiku objavio je da je između siječnja i kolovoza 2023. izdano čak 32 posto manje građevinskih dozvola za nove zgrade, tako da se očekuje da će se nekretninska kriza nastaviti i ove godine, a glavno je pitanje trebaju li oni koji žele stan kupiti sada ili čekati daljnji pad cijena.
No, po drugoj studiji Njemačkog ekonomskog instituta (IW Köln), u zadnjem tromjesečju zaustavio se pad cijena nekretnina, pa je cijena stanova zapravo porasla za 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, a cijena kuća za 0,6 posto. “Čak i u kontekstu daljnjeg smanjenja kamatnih stopa za stambene kredite koje se očekuju 2024., naglog povećanja cijena najma i rasta prihoda za privatna kućanstva, može se očekivati da će tržište ući u fazu normalizacije”, predviđa IW. Broj transakcija vjerojatno će se ponovno povećati, ali ne očekuje se brzi povratak na stanje s velikim brojem kupoprodaja do 2021. Naprotiv, tržište je na putu postupnog oporavka, poručuju ekonomisti iz Kölna.
Istovremeno su, po njihovu istraživanju, cijene iznajmljivanja stanova u četvrtom tromjesečju bile 5,3 posto više nego godinu dana ranije. U roku od dvije godine nove ugovorene najamnine porasle su u prosjeku za 8,7 posto. Računajući od početka 2022., cijene najma u Berlinu povećane su čak za 17 posto, a u Münchenu 10,5 posto. Pa je logično da potražnja za kupnjom stanova neće padati ako se obistine prognoze da kamatne stope više neće rasti. No cijene su previsoke: prosječna cijena stambenog kvadrata u Münchenu i nakon snižavanja ostala je na previsokih 8455 eura po četvornom metru, što je za 3,1 posto manje nego 2022. Najamnina je istodobno porasla na 14,48 eura po kvadratu, prenosi Jutarnji.
Vlada Olafa Scholza zacrtala si je od 2021. cilj izgradnju 400.000 stanova godišnje, no turbulentni razvoj događaja izmijenio je prioritete. Visoki troškovi gradnje i skupo financiranje u odnosu na prethodne godine trenutno paraliziraju njemačku građevinsku industriju. U borbi protiv inflacije, Europska središnja banka (ECB) podigla je kamatne stope na najvišu razinu od početka monetarne unije, što je imalo ozbiljne posljedice po stanogradnju. Prema Savezu za socijalno stanovanje, nedostaje više od 910.000 stanova s priuštivom najamninom. Najkasnije do ljeta očekuju se prva sniženja kamata, pa će financiranje zgrada biti jeftinije, što bi moglo djelomično potaknuti građevinsku industriju, prenosi Reuters.