Izvještaji Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo, jer cijene hrane, iako u nižim procentima, nezaustavljivo rastu.
Ujanuaru ove godine prosječne potrošačke cijene u BiH bile su više za dva odsto, a prehrambeni proizvodi skuplji su za 2.9 odsto. Rast cijena zabilježen je u svim segmentima, od alkoholnih pića do zdravstva.
Najveći broj građana brine cijena mjesečne potrošačke korpe, gdje, osim značajnog pada cijene ulja i nešto jeftinijeg mlijeka, margarina i putera, statističari bilježe uglavnom rast cijena osnovnih namirnica. U odnosu na prethodnu godinu, skuplji su riža, pileće i goveđe meso, kafa, pa i so, a zanimljivo je da je, uprkos padu cijene brašna, kilogram hljeba osjetno skuplji.
– Hrana je skuplja zato što mi nemamo svoju, pa uvoznici mogu dizati cijene. Jasno se vidi da je uvozna hrana skuplja nego u zemljama porijekla. Mlijeko iz Slovenije ovdje je skuplje nego tamo. A mi svoju hranu ne možemo imati zato što uvoz pritišće proizvođače, koji nemaju dovoljnu subvenciju. Na Zapadu seljak pola zaradi na njivi, a pola dobije od države – kaže prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski stručnjak.
S druge strane, dodaje, vlasti u BiH potiču uglavnom male proizvođače, a ozbiljnije proizvodnje nema bez krupnih gazdinstava.
– Na naplatu dolaze izostanak politike zaštite i unapređenja domaće proizvodnje hrane, te odlazak mladih iz zemlje – kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača “Srednja Bosna”, pa dodaje:
– Ovo vodi ka tome da ćemo dugoročno postati potpuno zavisni od uvoza hrane. Cijene hrane će i dalje nastaviti rasti.
– Zaključavanje je dobra mjera Vlade, ali ne i efikasna. Građanima bi trebalo direktno pomoći kroz subvencionisanje određenog broja prehrambenih proizvoda iz domaće proizvodnje. Ovo bi imalo puno veći efekat i na građane i na proizvođače – ističe Arnautović