Visoki predstavnik Christian Schmidt 27. aprila 2023. nametnuo je amandman na Ustav FBiH kojim se mijenja način imenovanja nove Vlade FBiH.
Schmidt je tada ostavio rok Parlamentu FBiH da do 1. maja 2024. sam izmijeni Ustav FBiH koji reguliše to pitanje, a s obzirom da to nije urađeno, danas su na snagu stupile te Schmidtove izmjene Ustava FBiH, piše Faktor.ba.
Krajem aprila Schmidt je pozvao glavne političke aktere da imaju na umu ovaj rok, ali rukovodstva Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH nisu reagovala, odnosno, radna tijela koja su trebala predložiti bolje izmjene Ustava FBiH od Schmidtovih.
Jedino je reagovala većina delegata u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, predloživši 12. aprila ove godine amnadman na Ustav FBiH. Međutim, parlamentarna većina u oba doma oglušila se na predloženo.
Izmjenama Ustava FBiH, koje su danas stupile na snagu, omogućeno je da predsjednik FBiH, nakon konsultacija sa članovima rukovodstva parlamenta, predsjednicima stranačkih klubova i potpredsjednicima FBiH odredi mandatara.
Za imenovanje Vlade FBiH ostaje da je potrebna saglasnost oba potpredsjednika. Taj proces treba se završiti u roku od 30 dana nakon što su u Parlamentu FBiH indirektno izabrani predsjednik i potpredsjednici FBiH.
Ako se jedan ili dva potpredsjednika ne slože s imenom mandatara, taj rok se produžava za dodatnih 30 dana. Nakon toga predsjednik FBiH može uz potpis samo jednog potpredsjednika imenovati novu vladu i predložiti Parlamentu FBiH da je potvrdi.
Za potvrđivanje nove vlade potrebna je većina glasova u Zastupničkom, a potom većina u Domu naroda, s tim što je visoki predstavnik odredio da je uslov da protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova naroda.
Ukoliko ni tada ne bude potvrđena nova vlada, još jednom se ponavlja proces.
Ako Parlament u novom krugu, koji traje 30 dana, ne potvrdi novu federalnu vladu, raspuštaju se i Parlament FBiH i skupštine svih deset kantona, te se raspisuju novi vanredni izbori.