Poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula komentarisao je klimatske promjene i sve češće temperaturne ekstreme kojima smo izloženi, te posljedice koje sve to ostavlja. Odgovorio je na tri pitanja za Večernji list:
1. Kako klimatske promjene utiču na učestalost i intenzitet ekstremnih vrućina? Možemo li očekivati da će ovakvi toplinski talasi postati uobičajeni u našem regionu u idućim decenijama?
VAKULA: Nisam stručnjak za klimatske promjene, ali djeluje mi prilično izgledno da ćemo i u budućnosti, kao što smo imali do sada, kod prosječno znatno više srednje temperature zraka nego prije – i godišnje i osobito ljetne – imati i više vrućih dana, pa i onih bliže rekordnim vrijednostima. Pritom i više toplinskih valova koji mogu utjecati na zdravlje, koje po postojećim kriterijama službeno imamo samo u najtoplijem dijelu godine. No, kad bismo gledali povremena velika i dugotrajna odstupanja od prosječne temperature zraka, mogli bismo toplinskim valovima proglasiti i neka razdoblja u drugim godišnjim dobima. Samo što ih tada većina lakše podnosi nego ove iznimne ljetne vrućine.
2. Koje su dugoročne posljedice ekstremnih vrućina na ekosisteme i poljoprivredu?
VAKULA: I ovdje preporučujem pitati nekog stručnijeg od mene. Prema “Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu” zaključujem da ćemo u većini Hrvatske u sljedećim desetljećima vrlo vjerojatno imati u prosjeku manje kišnih razdoblja, manju vlažnost tla, manji broj vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača te više sušnih razdoblja, toplih noći i vrućih dana, sunčeva zračenja, srednje razine mora. I pritom još kojekakvih meteoekstrema. A i bez njih, osim “običnih” meteouvjeta, na ugrožavanje opstanka biljaka i životinja djeluje i onečišćenje tla, atmosfere i voda.
3. Kako se klima promijenila u našem regionu u posljednjih nekoliko decenija, a kako se očekuje da će se mijenjati u budućnosti? Koje bi mjere trebalo poduzeti kako bi se zajednice bolje pripremile za buduće toplinske ekstreme?
VAKULA: Prema analizi podataka DHMZ-a, neprijeporno živimo u najtoplijem desetljeću otkad postoje mjerenja. Srednja temperatura posljednjih desetljeća gotovo posvuda je među najvišima u znanoj povijesti. Pritom u ovom stoljeću imamo znatno više ne samo pojedinačnih rekordnih dnevnih vrijednosti, nego i ekstremno toplih dugotrajnih razdoblja. Ne može se tvrditi, ali prema scenarijima budućih stanja atmosfere vrlo je velika vjerojatnost nastavka takvog (ne)vremena. Ne znam koje bismo sve mjere trebali poduzeti, ali djeluje mi logičnim smanjiti onečišćenje, betoniziranje, asfaltiranje i pretjeranu potrošnju energije te povećati zelene površine, posebice gradske parkove i šumska područja.