Senad Iljazović na Instagramu objavio je kolika je, po njemu, mjesečna zarada u Njemačkoj i koliko novca ostane kada se podmire sve mjesečne dažbine.
U Instagram objavi navodi da zaradu od 2200 eura mjesečno, a da od toga 700 eura odlazi na stan, 200 na automobil, 50 na gorivo, 400 na hranu, 300 kredit i osiguranje, mobilni telefon 100 i pod kategoriju razno naveo je da potroši još 200 eura. Po ovoj računici ostane 250 eura da se „preživi“.
Kratak snimak sa mjesečnom zaradom u Njemačkoj i troškovima ima preko 1000 komentara koji se kreću na dva kraja spektra. Od onih koji tvrde da „život u Njemačkoj nije bolji“, do onih koji kažu da je ova računica netačna i pitaju se – ko daje toliki novac za kredite.
„Žena i ja živimo u Austriji sa 3500 eura. Pored svih računa i potrošnje, ostane nam za jezero svake godine, godišnji odmor od četiri sedmice i odlično živimo. Dok sam živio u Bosni samo sam bio u minusu“, „U Srbiji plata 700 eura, a troškovi života veći nego u Njemačkoj“, „Problem Balkanca je što kad se dočepaju zapada moraju da kupe skup automobil i to je prva greška“, „Vidim svi su se vratili na Balkan jer im je loše“, „Samo da pitam ove što troše 1500 eura mjesečno na hranu – šta jedete“, „Nemamo kredite, ni ratu za automobil, a plata je veća od 2000 eura i nas dvoje ne preživljavamo, već živimo lijepo“, „Meni jer super, a dvije godine sam u Njemačkoj i uštedio sam novac koji sam samo mogao da sanjam u Srbiji“, „Kad vam je toliko teško onda se vratite“, samo su neki od hiljadu komentara.
Prosječna plata u Njemačkoj u izvještaju iz 2023. godine iznosi bruto 3.975 eura mjesečno, odnosno 47.700 eura godišnje, a minimalna zarada koja je propisana zakonom je 2.100 eura. Visina plate, očekivano, zavisi od zanimanja i struke, ali mjesečna zarada u zdravstvenom sistemu i IT sektoru su najviše i kreću se do 2.000 od 7.700 eura.
Uključujući troškove stanovanja, glavni grad Bavarske je za četvrtinu skuplji od njemačkog prosjeka, a slijede ga okrug Minhen (16,7 odsto skuplji od prosjeka), Frankfurt na Majni (15,9) i Štutgart (14,8).
Najjeftinija mjesta za život, pokazalo je istraživanje, jesu okrug Fogtland u Saksoniji i grad Grajc u Tiringiji, koji su 9,5 posto ispod nacionalnog prosjeka. Slijede gradovi Gerlic (9,4), kao i Pirmasens i Zalcland u Saksoniji-Anhaltu sa 9,3 odsto.
Minhen sa 21,01 eura po kvadratnom metru ima najskuplje stanarine u novogradnji. Dakle, stan od osamdeset kvadrata staje 1.680 eura mjesečno, bez komunalija. I to je tek prosjek – što bliže centru, to skuplje.
Na drugom i trećem mjestu slede Berlin sa 17,64 eura po kvadratnom metru i Frankfurt na Majni sa kirijom od 17,38 eura po kvadratu.
Kada se izuzmu troškovi stanovanja, Štutgart je najskuplji za život, ali samo za 4,2 odsto u odnosu na nacionalni prosjek. Iza njega su Minhen (2,1), Ašafenburg (1,8) i Frajburg (1,6).
Studija je utvrdila najniže troškove života (ne računajući stanarine) u okrugu Ler, gdje su oni manji za 1,7 odsto od prosjeka, a slede Ostprignic-Rupin i Nordhauzen (Tiringija) sa po 1,6 odsto.
Zbog velike uloge troškova stanovanja, posebno je skupo u gusto naseljenim područjima i na njih naslonjenim regionima. Isto se odnosi i na atraktivna stambena područja, na primjer, na rubu Alpa ili oko Bodenskog jezera.
Istočne savezne pokrajine su, s druge strane, obično znatno jeftinije od prosjeka, s izuzetkom Berlina i okoline.
Kada su u pitanju troškovi života, međutim, treba imati na umu da su često ogromne razlike u prihodima između velikih gradova i pasivnih krajeva, te između nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke piše Krstarica.