Subota, 23 studenoga, 2024

Vreća brašna u BiH poskupljuje: Hoće li porasti i cijene hljeba?

Preporučeno

Troškovi života u BiH nastavljaju rasti. Cijene brašna su porasle za 48%, hljeba za 66%, a meso je poskupjelo iznad 50%.

Cijene brašna u Bosni i Hercegovini trebale bi u narednom razdoblju porasti za 10 posto. To znači da bi vreća brašna od 25 kilograma trebala poskupjeti za dvije marke, što ukazuje na dodatni pritisak na kućne budžete.

Uprkos usporavanju inflacije i stabilizaciji na svjetskim tržištima hrane, pitanje nabave žitarica ostaje otvoreno. Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, ističe da je došlo do rasta cijena pšenice na burzama, gdje se cijena tone kreće od 190 do 270 eura, ovisno o kvaliteti. Pšenica se većinom uvozi, što dodatno otežava situaciju, iako Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale za proizvodnju.

Upravo se čita:  Najbogatija porodica na svijetu bogatija je četiri puta od Elona Muska i Billa Gatesa zajedno

Kos navodi da su loši urod i kvaliteta žitarica na domaćem tržištu doprinijeli ovom porastu cijena, dok pekari trenutno ne planiraju povećanje cijena pekarskih proizvoda. Međutim, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, izrazio je sumnju da do poskupljenja kruha neće doći, naglašavajući da iskustvo pokazuje da porast cijena repromaterijala često vodi do poskupljenja konačnih proizvoda.

Upravo se čita:  Tvrde da je prosječna plata u BiH u septembru bila 1.382 KM

Bićo također smatra da ne bi trebalo biti razloga za poskupljenje brašna, s obzirom na to da su otkupljivači pšenicu plaćali između 30 i 40 feninga po kilogramu. Naglašava potrebu za strateškim pristupom proizvodnji žitarica i jačanje odnosa prema proizvođačima kroz povećanje poticaja i bolju aktivnost u europskim fondovima, posebno kroz Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD).

Troškovi života u BiH nastavljaju rasti. Cijene brašna su porasle za 48%, hljeba za 66%, a meso je poskupjelo iznad 50%. Instrument IPARD, koji podržava ruralna područja i poljoprivredno-prehrambene sektore, pruža velike prilike za razvoj. Programi IPARD III, koji se provode od 2021. do 2027., omogućuju financijsku i tehničku pomoć zemljama kandidatkinjama za EU.

Upravo se čita:  Najbogatija porodica na svijetu bogatija je četiri puta od Elona Muska i Billa Gatesa zajedno

Iako su druge zemlje poput Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske već uključene u ovaj program, Bosna i Hercegovina se, zbog političkih previranja, još uvijek nije pridružila, iako je za ovaj period osigurano 990 miliona eura sredstava Europske unije.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Izdvajamo

Svi ga znate kao Kristijana Golubovića, a zapravo to nije njegovo pravo ime

Kristijan Golubović, poznat u javnosti po tom imenu, zapravo se zove Aleksandar Golubović, a njegovo životno iskustvo daleko je...

Još vijesti za vas